Projection du film « Chagos-La Haye : l’odyssée d’un peuple »
1er août, parMardi 28 juillet 2026, j’ai participé à la projection du film de Selven Naïdu « Chagos-La Haye : l’odyssée d’un peuple ». Photo : le (…)
17 zwin, sanm

Mézami, mon bann dalon,
Na apépré in an konmsa, mwin la rouvèr mon télé é par shanss dsi télé-Moris mwin la ékoute in sobatkoz : in sobatkoz rant dë group troi zétidyan dsi la késtyonn lanviroineman la-ba Moris. Lo sobatkoz téi fé dann la lang kréol morissien é l’avé in jury pou apréssyé épi in kantité jenn dann in gran sal pou ékouté — pa pou rigolé, sèryé mèm mi di azot.
Mwin pèrsonèlman mwin la trouv la késtyon épi la fasson sa téi éspass intéréssan. Sèl rogré mwin l’avé dann tan sé ké La Rényon téi fé pa bann déba konmsa la télé — alé oir i done souvan défoi la parol demoune i vé parl an rényoné — dizon i lèss fèr mé i roganiz pa é l’aliénassion lé tèlman prézan ké néna pwin in trètman égal dann franssé épi dann rényoné-kréol rényoné si zot i vé.
Somenn-si, in n’an apré, robolote é sobatkoz eant jenn an kréol morissien avèk jury, avèk publik, avèk in gran sèryé.alor mi rodi : sak i gingn fèr Moris i gingn pa fé La Rényon ? Biensir ké oui. Alor, kossa i fé défo ? La volonté politik konm mon bann kamarad kominiss i di. Si néna la volonté i apèrssoi pa bonpé antouléka !
Trojour néna inn jenn-fiyLa rényon la ranport in pri-promyé pri mi panss — pou in léktir voi for an franssé mé la pwin lékivalan dann la léktir voi fort bann tèks dann kréol rényoné... poitan bann tèks néna, bann zékrivèr néna é plizanpliss. Donk si i voulé i pouré partou oussa néna bann rényoné i koné lir an rényoné roganiz in léktir bann zékrivin dann kréol rényoné… in l’idé d’in tour d’lil étap par étap avèk la léktir bann tèks an rényoné. Zoli-zoli tèks ! Sré pa valab sa ?
In l’idé konmsa an passan : dizon k’in télé i désside avèk in juri roganiz in déba dsi lanvironeman, osinonsa dsi lagrikiltir, la pèsh, la polission, la maladi épi la pa bann sizé k’i mank. Mi panss sré possib… é sré gouté par la popilassion é rant nou sré in bon moiyin pou lédikassion popilèr nout zénèss é boudikont nout popilassion an zénéral.
I fo ni panss toultan la lang kréol rényoné, sa sé nout pèp la fé sa, la roganiz sa, la done sa lo moiyin pou kominiké donk i fo pa lèss sa tonbé — mèm i fo done ali lokazyon pou rouv son zèl tèl fasson li kontinyé son marsh an avan,, son marsh anlèr pou trap lo syél. Mi oi sa konma.
A bon antandèr salu !
Justin
Mardi 28 juillet 2026, j’ai participé à la projection du film de Selven Naïdu « Chagos-La Haye : l’odyssée d’un peuple ». Photo : le (…)
In kozman pou la rout
Système à bout de souffle
Le Président de la Chambre de Commerce et d’Industrie de la Réunion prend acte de l’engagement de la Ministre des Outre-mer, relayé par la presse, (…)
À chaque annonce de fermeture de services publics, à chaque recul social, à chaque renoncement budgétaire, le même chiffre est brandi comme une (…)
Ce courrier fait suite à celui précédemment publié ayant comme titre : « Comment la conscience émerge-t-elle selon Antonio Damasio ? ». Je n’en (…)
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)
315 emplois supplémentaires en trois mois
Versement du reliquat de l’aide à la production de canne à sucre pour la campagne 2025-2026
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)