Les « Enfants de la Creuse » au Sénat
17 juin, par58 ans après la révélation du scandale par « Témoignages »
17 zwin, sanm

Mézami, mon bann dalon,
Na apépré in an konmsa, mwin la rouvèr mon télé é par shanss dsi télé-Moris mwin la ékoute in sobatkoz : in sobatkoz rant dë group troi zétidyan dsi la késtyonn lanviroineman la-ba Moris. Lo sobatkoz téi fé dann la lang kréol morissien é l’avé in jury pou apréssyé épi in kantité jenn dann in gran sal pou ékouté — pa pou rigolé, sèryé mèm mi di azot.
Mwin pèrsonèlman mwin la trouv la késtyon épi la fasson sa téi éspass intéréssan. Sèl rogré mwin l’avé dann tan sé ké La Rényon téi fé pa bann déba konmsa la télé — alé oir i done souvan défoi la parol demoune i vé parl an rényoné — dizon i lèss fèr mé i roganiz pa é l’aliénassion lé tèlman prézan ké néna pwin in trètman égal dann franssé épi dann rényoné-kréol rényoné si zot i vé.
Somenn-si, in n’an apré, robolote é sobatkoz eant jenn an kréol morissien avèk jury, avèk publik, avèk in gran sèryé.alor mi rodi : sak i gingn fèr Moris i gingn pa fé La Rényon ? Biensir ké oui. Alor, kossa i fé défo ? La volonté politik konm mon bann kamarad kominiss i di. Si néna la volonté i apèrssoi pa bonpé antouléka !
Trojour néna inn jenn-fiyLa rényon la ranport in pri-promyé pri mi panss — pou in léktir voi for an franssé mé la pwin lékivalan dann la léktir voi fort bann tèks dann kréol rényoné... poitan bann tèks néna, bann zékrivèr néna é plizanpliss. Donk si i voulé i pouré partou oussa néna bann rényoné i koné lir an rényoné roganiz in léktir bann zékrivin dann kréol rényoné… in l’idé d’in tour d’lil étap par étap avèk la léktir bann tèks an rényoné. Zoli-zoli tèks ! Sré pa valab sa ?
In l’idé konmsa an passan : dizon k’in télé i désside avèk in juri roganiz in déba dsi lanvironeman, osinonsa dsi lagrikiltir, la pèsh, la polission, la maladi épi la pa bann sizé k’i mank. Mi panss sré possib… é sré gouté par la popilassion é rant nou sré in bon moiyin pou lédikassion popilèr nout zénèss é boudikont nout popilassion an zénéral.
I fo ni panss toultan la lang kréol rényoné, sa sé nout pèp la fé sa, la roganiz sa, la done sa lo moiyin pou kominiké donk i fo pa lèss sa tonbé — mèm i fo done ali lokazyon pou rouv son zèl tèl fasson li kontinyé son marsh an avan,, son marsh anlèr pou trap lo syél. Mi oi sa konma.
A bon antandèr salu !
Justin
58 ans après la révélation du scandale par « Témoignages »
Mézami, mon bann dalon, Na apépré in an konmsa, mwin la rouvèr mon télé é par shanss dsi télé-Moris mwin la ékoute in sobatkoz : in sobatkoz rant (…)
In kozman pou la rout
A la Coupe du monde de football 2026, organisée notamment aux États-Unis, une polémique grandit. De nombreux supporters africains ne peuvent pas (…)
Huguette Bello, Cyrille Melchior et Younous Omarjee adressent un courrier commun à Emmanuel Macron
Politique agricole commune de l’Union européenne
Au lieu de reproduire la France, les Réunionnais devraient s’inspirer de Madagascar
Conséquence de la crise et de la pénurie de logements sociaux
Condoléances du Parti Communiste Réunionnais
Face aux difficultés de trésorerie à cause des retards de paiement
À la veille de la manifestation organisée par des élus devant la préfecture
Du 10 au 13 juin 2026