Ala pou kossa, nou kominis rényoné ni anparl sa souvan.

La kiltir, kapital pou in pèp dann son lotokonstrukssion,

22 novembre 2022

Mézami mi koné sak mi sava ékri zordi, mèm dann in pti kronik konm « oté », la pa in n’afèr sinp,la pa in n’afèr fassil pou ékri, pou lir épi pou konprande ; Pardon éskiz si sa i fatig zot tète, mé mi panss i fo bien sa pou nou fé aparète noute prop lidantité.

Pou kossa ?

Pars ni parl la kiltir, in n’afèr matéryèl mé galman imatéryèl é ki fé ké lo pèp sé lo pèp avèk son prop lidantité, épi la konsyanss son lidantité. L’assimilassion sé kan i fé abandone aou out kiltir pou adopt la kiltir in péi dominan. Ki di péi dominan i di galman kiltir dominan. Kan ou lé dominé, assimilé, out kiltir la pi kiltir mé sinploman folklore, oute lang si ou na inn sé pi in lang, touziss in patoi, pétète in kozé, oute listoir touziss in ladi la fé, sof kan la viktoir sé lo dominan k’i ranporte.

Zot i koné lo kozman k’i di konmsa :toultan lyèv i konétra pa ékrir, sé lo shassèr ké va rakonte son listoir. Bande maron l’amenn la lite in kantité d’tan-i di zot guèr la dir santan- mé sé pa zot istoir ké lé ékri,mé sète lo shassèr d’noir maron. Si tèlman ké listoir in gran kantité d’moune i komans solman sorte pézapé dann fénoir pou aparète dan la limyèr.

Souvan dé foi, si inn rantre nou i vé anparl la kiltir rényoné li komanss par anparl la lang kréol rényoné, kan ni vé anparl nout kiltir, ni komanss par anparl la lang-la pars konm i di sé lo promyé linstruman lo jéni nout pèp.

Pou kossa in linstriman ?

Pars sa i ansèrv-lé vré la pa li solman-pou mète anlèr lo bande manifèstassion la kiltir nout péi - avèk lang-la i rakonte zistoir,i shante, i étidyé, i ékri, i mète an mémoir si tèlman ké lo kapital kiltir, li goumante, li antass, li fé ké sak in zénérassion la mète an form kissoi oral kissoi ékri kissoi déssiné, kissoi skilpté , la zénérassion k’i vien i tir profi épi inssi d’suite é firamézir noute patrimoine kiltirèl i goumante. 

Si ni pran la lang konm instriman, ni konpran bien in kominoté k’i mérite lo nom d’« pèp » i ansèrv la lang pou mète anlèr son jéni prop. La la ng i dovien la mézir épi lésprèssion nout prop jéni rényoné.

Jéni d’in pèp ?

Sanb pou mwin shak pèpe néna son prop zéni é sé sa k’i fé ké dann in patrimoine kiltir toute bande zaktèr komin i rokoné azot, par zot prop jéni é sé sa k’i fé ké zot i disting azot par raporte léstèryèr : d’in koté la rossanblanss épi l’apartenanss in sèl pèp, l’ote koté la diféranss sak i pèrméte disting lé z’inn avèk lé zot.

A bon ékoutèr, salu !


Signaler un contenu

Un message, un commentaire ?


Témoignages - 80e année


+ Lus