La kiltir la pa in diktatir, la kiltir i fé parti noute liberté

14 octob 2021, sanm Justin

Mézami si mi di azot i fo shanj manyèr manzé, é si mwin néna lo moiyin pou shanj mon propozission an obligassion, mwin lé prèské sir provoke in révolission. Pöu kossa ? Pars sanm pou mwin i shanj pa manyèr manzé konm i shanj shomize, silipe, épi pantalon.

In légzanpe : si mi di azot, ni pé nouri nout popilassyon avèk rassine nou néna, léguime nou néna, ravaz épi konblaz é sirtou arète linportassion dori-alé oir néna dsi lo marshé mondyal-mi antan déza d’issi bande protèstassion monté. Mi antan mèm in pé apré di : bande zom politik i kontinyé manj do ri bien blan, alé oir nou, bande pti kolon-i oblize anou manj konblaz avèk ravaze.

Mèm si bande syantifik i démontre ké arète manz dori bien blan é ranplass sa par bande rassine épi par bande léguime tradissyonèl lé méyèr pou la santé. An admétan, bande syantifik i démontre par A+B, lo nouvo manyèr manzé lé méyèr pou la santé, wi san a ou pli lézé, wi san aou pli an form, zot i panss pa in pé va kriye ala diktatir, a la proféranss, a linégalité. Zot i panss pa noré do koi, monte in kabal, in lite, in fronde, pétète in révolission.

Alon done ankor in légzanpe : si mi di azot lo ri rouze, sansa jone, avèk son pti po dsi lo grin-boudikonte-lo ri konplé, sé sa ké lé méyèr pou manzé, méyèr pou la santé é mèm si mwin néna rézon, zot i panss pa demoune va komanss trafiké, blanshi lo ri avèk bande métode pa katolik, épi roganize in frodaz zénéral dsi lo ri. Zot i panss pa demoune, toute sorte kalité, va roganiz in kontrobande, in kontrofasson, in frodaze zénéralizé.

Alor mézami manzé é kiltir la manzaye i doi zète in libèrté pou shakinn. Sak i manze dopin i doi kontinyé libroman manze do pin, sak i manze rassine-ravaz épi konblaze – i doi gingn la libèrté pou kontinyé, sak i vé manze dori i doi an avoir la liberté manze dori... Mézami, la kiltir la pa in diktatir, la kiltir i fé parti noute liberté.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus