Projection du film « Chagos-La Haye : l’odyssée d’un peuple »
1er août, parMardi 28 juillet 2026, j’ai participé à la projection du film de Selven Naïdu « Chagos-La Haye : l’odyssée d’un peuple ». Photo : le (…)
5 désanm 2020, sanm

Néna inn-dé zour mwin la lir dsi in rézo sosyal dë kozman :inn téi di an parlann Madégaskar li sava aprann la lang banna é l’ot té réponn :la pa sa va done banna manzé. Mi arpran sa konmsa pars sé in kékshoz tipik lo mépri désèrtin néna pou la kiltir kan sé pa la kiltir fransèz-l’albosantrik si zot i vé, kan sé la kiltir malgash, kréol rényonèz, komor é d’ot.
Pou mwin in zizman konmsa i doizète rovi. Pa pars mwin néna in poinnvizé alimantèr dsi la kiltir, mèm si mi pans dann la kiltir demoun i pé gingn zot vi, mèm si mi panss i pé an avoir in lindistri la kiltir .Donk, mi ronyé pa lo laspé ékonomik la kiltir, mé alon parl la kiltir an déor d’son koté ékonomik.
Ni pé , par ébzanp prann la késtyon lidantité. Mi éspèr zot i pans kan i parl lidantité nou lé anplin dann la kiltir, é in pé loinn la prodiksyon kiltirèl donk lo laspé ékonomik la kiltir..L’idantité i kont pa an euro, sa i vann pa, sa i ashté pa. Ala ké ni di l’idantité i donn pa bann pèp manzé ;mé alon kalkil in kou pliss a fon..
Lidantité épi son rovandikasyon i pé ranfors lo santiman nou sé in pèp nout tout ansanm- i pé apèl sa patriotism- é si ni lanss in bataye ékonomik santiman-la, lo patriotism, i pé pèrmète anou alé pli vite, alé pli loin, alé pli for pou gingn nout bataye ékonomik. Si lé vré ni pé dir avèk lidantité i sava pa la boutik, mé mi pans i pé dir lidantité é son konkète i pé zoué in gran rol dann nout bataye pou nout dévlopman, sète nout péi épi sète nout pèp.. ;Sa lé vré pou nou konm pou nout bann frèr loséan indien.
Alor mon bann zamiz, mon bann zami, i fo nou néna in gran konsidérasyon pou la kiltir in pèp a komanssé pou la n’ote. Dabor pars sé sa k’i fé ké pou nou néna in pèp avèk son konsyans Si in zour in moun i di dovan zot la kiltir ranpli pa lo frigo, i rouv pa la port la boutik,détronp ali.Mwin la déza antann dir la kiltir i transand la vi d’in péi épi sète in pèp dann toutt son bann dimansyon :lo lékonomik, lo sosyal, lo l’anvironemantal : mi pans ni doi rofléshi la dsi mé dann in promyé létap ni doi kalkil linteraksyon rant lékonomik, lo sosyal, l’anvironemantal épi lo kiltirèl.
Pars inn i azi dsi l’ot, é zot kat i azi rantre zot, inn dési l’ot é vis-vèrsa pou amenn anou agingn nout bataye not dévlopmn firab ; alé ! Mon bann dalon, mon bann kamarad mi asir azot la kiltir la pakantité néglizab. Pa ditou.
Mardi 28 juillet 2026, j’ai participé à la projection du film de Selven Naïdu « Chagos-La Haye : l’odyssée d’un peuple ». Photo : le (…)
In kozman pou la rout
Système à bout de souffle
Le Président de la Chambre de Commerce et d’Industrie de la Réunion prend acte de l’engagement de la Ministre des Outre-mer, relayé par la presse, (…)
À chaque annonce de fermeture de services publics, à chaque recul social, à chaque renoncement budgétaire, le même chiffre est brandi comme une (…)
Ce courrier fait suite à celui précédemment publié ayant comme titre : « Comment la conscience émerge-t-elle selon Antonio Damasio ? ». Je n’en (…)
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)
315 emplois supplémentaires en trois mois
Versement du reliquat de l’aide à la production de canne à sucre pour la campagne 2025-2026
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)