Canne à sucre à La Réunion : il est temps de tout revoir
21 septembre, parSortir du système néocolonial de simple fournisseur des profits d’une société exogène
5 désanm 2020, sanm

Néna inn-dé zour mwin la lir dsi in rézo sosyal dë kozman :inn téi di an parlann Madégaskar li sava aprann la lang banna é l’ot té réponn :la pa sa va done banna manzé. Mi arpran sa konmsa pars sé in kékshoz tipik lo mépri désèrtin néna pou la kiltir kan sé pa la kiltir fransèz-l’albosantrik si zot i vé, kan sé la kiltir malgash, kréol rényonèz, komor é d’ot.
Pou mwin in zizman konmsa i doizète rovi. Pa pars mwin néna in poinnvizé alimantèr dsi la kiltir, mèm si mi pans dann la kiltir demoun i pé gingn zot vi, mèm si mi panss i pé an avoir in lindistri la kiltir .Donk, mi ronyé pa lo laspé ékonomik la kiltir, mé alon parl la kiltir an déor d’son koté ékonomik.
Ni pé , par ébzanp prann la késtyon lidantité. Mi éspèr zot i pans kan i parl lidantité nou lé anplin dann la kiltir, é in pé loinn la prodiksyon kiltirèl donk lo laspé ékonomik la kiltir..L’idantité i kont pa an euro, sa i vann pa, sa i ashté pa. Ala ké ni di l’idantité i donn pa bann pèp manzé ;mé alon kalkil in kou pliss a fon..
Lidantité épi son rovandikasyon i pé ranfors lo santiman nou sé in pèp nout tout ansanm- i pé apèl sa patriotism- é si ni lanss in bataye ékonomik santiman-la, lo patriotism, i pé pèrmète anou alé pli vite, alé pli loin, alé pli for pou gingn nout bataye ékonomik. Si lé vré ni pé dir avèk lidantité i sava pa la boutik, mé mi pans i pé dir lidantité é son konkète i pé zoué in gran rol dann nout bataye pou nout dévlopman, sète nout péi épi sète nout pèp.. ;Sa lé vré pou nou konm pou nout bann frèr loséan indien.
Alor mon bann zamiz, mon bann zami, i fo nou néna in gran konsidérasyon pou la kiltir in pèp a komanssé pou la n’ote. Dabor pars sé sa k’i fé ké pou nou néna in pèp avèk son konsyans Si in zour in moun i di dovan zot la kiltir ranpli pa lo frigo, i rouv pa la port la boutik,détronp ali.Mwin la déza antann dir la kiltir i transand la vi d’in péi épi sète in pèp dann toutt son bann dimansyon :lo lékonomik, lo sosyal, lo l’anvironemantal : mi pans ni doi rofléshi la dsi mé dann in promyé létap ni doi kalkil linteraksyon rant lékonomik, lo sosyal, l’anvironemantal épi lo kiltirèl.
Pars inn i azi dsi l’ot, é zot kat i azi rantre zot, inn dési l’ot é vis-vèrsa pou amenn anou agingn nout bataye not dévlopmn firab ; alé ! Mon bann dalon, mon bann kamarad mi asir azot la kiltir la pakantité néglizab. Pa ditou.
Sortir du système néocolonial de simple fournisseur des profits d’une société exogène
Toute bann léktèr zoinal Témoignages lé sirman o kouran dsi litilité roplante bann pyé d’boi pou anpesh lo dérègloman klimatik. Sé in problèm gaz (…)
In kozman pou la rout
Le Président américain recevra bien son homologue chinois, le 24 septembre 2026, comme il l’avait exprimé, lors de sa visite en Chine, en mai (…)
La limite de +1,5 degré risque d’être dépassée
La limite de 1,5 degré de l’Accord de Paris bientôt franchie
Impact de la crise climatique mondiale dans notre pays
Projet de désindexation des pensions sur l’inflation
Forte houle : l’océan rappelle les limites du béton
2016-2026 : 10e anniversaire de la disparition de Paul Vergès.
Le monde a changé, et La Réunion ?
Le monde a changé, et La Réunion ?