La kiltir la pa kantité néglijab ! Pa ditou !

5 désanm 2020, sanm Justin

Néna inn-dé zour mwin la lir dsi in rézo sosyal dë kozman :inn téi di an parlann Madégaskar li sava aprann la lang banna é l’ot té réponn :la pa sa va done banna manzé. Mi arpran sa konmsa pars sé in kékshoz tipik lo mépri désèrtin néna pou la kiltir kan sé pa la kiltir fransèz-l’albosantrik si zot i vé, kan sé la kiltir malgash, kréol rényonèz, komor é d’ot.

Pou mwin in zizman konmsa i doizète rovi. Pa pars mwin néna in poinnvizé alimantèr dsi la kiltir, mèm si mi pans dann la kiltir demoun i pé gingn zot vi, mèm si mi panss i pé an avoir in lindistri la kiltir .Donk, mi ronyé pa lo laspé ékonomik la kiltir, mé alon parl la kiltir an déor d’son koté ékonomik.
Ni pé , par ébzanp prann la késtyon lidantité. Mi éspèr zot i pans kan i parl lidantité nou lé anplin dann la kiltir, é in pé loinn la prodiksyon kiltirèl donk lo laspé ékonomik la kiltir..L’idantité i kont pa an euro, sa i vann pa, sa i ashté pa. Ala ké ni di l’idantité i donn pa bann pèp manzé ;mé alon kalkil in kou pliss a fon..
Lidantité épi son rovandikasyon i pé ranfors lo santiman nou sé in pèp nout tout ansanm- i pé apèl sa patriotism- é si ni lanss in bataye ékonomik santiman-la, lo patriotism, i pé pèrmète anou alé pli vite, alé pli loin, alé pli for pou gingn nout bataye ékonomik. Si lé vré ni pé dir avèk lidantité i sava pa la boutik, mé mi pans i pé dir lidantité é son konkète i pé zoué in gran rol dann nout bataye pou nout dévlopman, sète nout péi épi sète nout pèp.. ;Sa lé vré pou nou konm pou nout bann frèr loséan indien.
Alor mon bann zamiz, mon bann zami, i fo nou néna in gran konsidérasyon pou la kiltir in pèp a komanssé pou la n’ote. Dabor pars sé sa k’i fé ké pou nou néna in pèp avèk son konsyans Si in zour in moun i di dovan zot la kiltir ranpli pa lo frigo, i rouv pa la port la boutik,détronp ali.Mwin la déza antann dir la kiltir i transand la vi d’in péi épi sète in pèp dann toutt son bann dimansyon :lo lékonomik, lo sosyal, lo l’anvironemantal : mi pans ni doi rofléshi la dsi mé dann in promyé létap ni doi kalkil linteraksyon rant lékonomik, lo sosyal, l’anvironemantal épi lo kiltirèl.
Pars inn i azi dsi l’ot, é zot kat i azi rantre zot, inn dési l’ot é vis-vèrsa pou amenn anou agingn nout bataye not dévlopmn firab ; alé ! Mon bann dalon, mon bann kamarad mi asir azot la kiltir la pakantité néglizab. Pa ditou.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus