La kiltir nout péi é nout pèp la bien avanssé… in n’éfor a fèr dsi la konssyanss politik

20 zanvié, sanm Justin

Mézami la somenn passé mwin la pass dann in libréri késrtyonn rogarde in pé si l’avé nouvoté. An partikilyé si l’avé nouvoté dsi la Rényon dann dann bann kréassion mizikalé biensir si néna nouvoté dann la lang kréol La Rényon. Mwin té pa déssu pars késtyon nouvoté, késtyonn kréassion sa sé kékshoz i mank pa nou.

Biensir mi anparl azot la litératir dann la lang franssèz épi dann la lang krél La Rényon é sé in n’afèr mi apréssyé pars nout pèp néna in vokassion pou ète biling donk nout kiltir néna vokassion d’bilinguism galman é sé pou sa mi panss i fo touzour ni suiv bann nouvoté.

Astèr oussa i pé trouv bann nouvoté la ? Biensir dann libréri, mé galman dann magazin la mizik, konm dann bann rézo sossyo épi inn fasson pou suiv sa sé d’rogarde la télé, d’ékoute la radio antouléka si ou lé an roshèrch ou sar pa déssu. Dabor pars nou lé dann in péi in kantité d’moune néna vokassion pou ète militan kiltirèl, pou ète kréatèr galman.

Mi koné pa kossa zot i anpanss mé mwin pèrsonèlman mi trouv lo santiman d’mète nout péi anlèr lé assé for é par rapor a sa la kréassion kiltirèl lé bien vivan épi bien prodiktif dann in péi néna talèr in million dmoune solman… é biensir si ni anparl sa ni doi galman anparl in pèp apré lité dopi dé zané é dé zané pou fé valoir son lidantité kiltirèl.

Koté pozitif sé sak mi oi, mé koté négatif mi romarke la féblèss — dopi in sèrtin tan é ziska zordi — nout rovandikassion politik. Fitintan avèk in parti kominiss for épi la rovandikassion lotonomi ni pé dir nout pèp l’avé in rovandikassion politik épi sak ni pé apèl in shéma global ékonomik, sossyal, kiltirèl, ékolozik galman an lite konte in puissanss kolonyal bien kapab manipilé épi anpèsh anou avanss dann shomin nout libérassion ni pé dir pankor ashové.

Astèr, lo rol la kiltir ladan ? sé d’fèr avanss lidé d’noute lidantité anfin afirmé avèk konm poin fèb in konssyanss politik in pé an rokil dopi 1959 date kréassion nout parti kominiss rényoné. Mé la pa pars la kal in kou ké lo motèr lé pi la. A bon antandeur salu !

Justin

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 82e année


+ Lus