La kiltir pou ranfors l’inité lo pèp rényoné !

28 févrié 2014, sanm Justin

Dopi kék tan,na inn-dé group i atak an misouk sansa an piblik parti kominis pou son rol dann la batay kiltirel. Pou moin, sa in n’afèr lé inzis, vèy pa koman pars si nana in parti la travay pou sov nout patrimoine kiltirel é mèm pou mète nout kiltir anlèr sé bien lo parti kominis. Parti d’la droit la pa mète zot né ladan. Parti sosyalis non pli... Mèm si désèrtin moun la droit épi désèrtin sosyalis la travay pou nout kiltir. Tanka désèrtin mouvman kiltirel, mi konpran pa zot pozisyon pars zot i prétan dir zot i koné nout kiltir dsi lo bout lo zong mé i diré zot i koné pa lo rol nout parti dopi sinkann-tro zan, konm di lo kont, pa sinkann-troi zour.

Lé vré la kiltir rényonèz la pa la propriyété in parti, in group, in mouvman, in pèrsone sé la propriyété lo pèp rényoné. Son lang kréol rényoné lé a li, son maloya lé a li, son listoir sé li lo propriyétèr,son moring parèy, son krosh, kou d’ pyé bourant mèm to. Son séga épi son maloya sa lé lo pèp rényoné. Bann zékrivin rényoné, bann shantèr rényné, bann zartis zot lé rényoné. Touléka, sa i apartien pa bann kaparèr i oi la-dan in fason fé komèrs ansanm... Moin pèrsonèl, mi konfonn pa bann rastakouèr avèk demoun déor i tonm amouré nout kiltir rényonèz. Mi préfèr azot ké bann rényoné par la nésans k’i krash dsi lo patrimoine nout pèp rényoné mèm si zot i prétan na poin pli rényoné ké zot.

Alor, la kiltir lé ni a droit, ni a gosh ? Mi koz pa konmsa vréman pars sanm pou moin la gosh avèl la droit na poin tro d’ sans isi La Rényon. Sak nana in sans, pou moin, sé la lite : kèl koté shakinn lété dan lo konba kiltirel. Parti kominis la touzour été la plas k’i fo dann lo konba améné, d’ot lété pa la. Désèrtènn pèrsone lété la, d’ot lété pa la, d’ot té la plas k’i fo pa..Zordi ankor lé konmsa é dann l’avnir sar ankor konmsa. Pou fèr kourt, sanm pou moin, la kiltir rényonèz la pa séktèr, èl i éskli pa pèrsone, la kiltir rényonèz sa i ansèrv pou ranfors l’inité lo pèp rényoné.

Justin

NB : Sa i anpèsh pa nou anprète dé shoz dann tout lé zot kiltir , lé zot lang,lé zot mizik, lé zot éspor.... i anpèsh pa nou tonm amouré la kiltir in n’ot pèp. Mi parl pa la kiltir fransèz pars èl na in plas partikilyé dan nout kitir.Na poin la plas zordi, mé in zour nou va koz dsi sak i apèl la kréolizasion.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?

Bann modékri andann forom

  • ah, moin lé content mon kiltir, mi amène à li partou en Métropole, y fo le moun y koné ki çà nou lé, d’où nou vient

    komen nou la fé po arrive su ce tit caillou ki est riche en évenements, kan mi dit à zot que nou la failii ête anglais zot lé

    étonné, na pleins zoses à raconter su not tit péi, "la Rénion un tit péi, lu lé dan la mer, su son kèr no pleins flèrs,

    monmon, allé nou sava ah ah ah ah etc ", cé un bo roman , cé une belle histoire.


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus