Elie Hoarau : « La fierté d’être le peuple réunionnais »
14 septembre, parPréparons le 10e anniversaire de la disparition de Paul Vergès
15 févrié 2025, sanm

Mézami kan ni parl in pèp, ni parl son lékonomi, ni parl son lorganizassion sossyal, ni parl ladaptassion avèk son lanvironeman, ni parl son kiltir. La plipar d’tan ni gnor pa son lékonomi, épi son lorganizassion sossyal son ladaptassion dann son milyé d’vi mé i ariv ni obliye son kiltir. Poitan la kiltir dé foi lo kiltyèl, sa i okipe in gran plass dann son vi.
Pèrsonèlman mwin noré tandanss a mète an promyé son kiltir pars sanm pou mwin si in pèp i égziss sé par son kiltir. Si zordi néna in pèp rényoné mi kroi sé par son kiltir. Pou mwin lékonomi sa i pé shanjé, konm lo sossyal égalman épi ladapatassion dann son milyé d’vi mé son kiltir sa i shanj pa é sé par son kiltir ké lo pèp i égziss. Na poinn pèp, si na poinn kiltir.
Pétète zot i panss mwin l’apré fèr in dovoir lékol téi apèl dissèrtassion. Mi yèmré bien rokomanss mon lékol é ké mon proféssèr i domann amwin kossa i lé solon mwin la kiltir. Mwin lété dann klass sogonde dann tan-la é si zordi i domann amwin dévlope bann zidé dsi la kiltir mi panss mwin noré pou dir in kantité zafèr la pass dann mon tète é la ropass dann mon tète é sirman la pa sak mwin noré di kan mwin l’avé sèz-dissète an. Sirman sa noré mérite amwin in bon konsèye dissipline épi in movépwin dsi mon karné.
Mé la pa pou sa mon lopnyon nora shanjé. La pa pou sa mwin noré mète an avan lo matèryèl pars an promyé néna lo kiltirèl-i di ossi sa i apèl lo patrimoine imatèryèl... kèl révolission mézami dopi toute so tan k’la éspassé. Patrimoine imatèryèl konm lo maloya pou nou, séga tambour pou bann chagossien, lo séga pou bann morisien épi plin d’ote shoz ankor l’Unesco i domann anou pa obliyé-si ni obliye sé lo pèp k’i disparé, sé lo pèp k’i néglij k’i abandone son lidantité. Antanssion ké li dissoude pa li sirtou dann in ansanm ké sé pi li.
A bon antandèr salu !
Justin
Préparons le 10e anniversaire de la disparition de Paul Vergès
Mézami mi panss bonpé rant nou la fine antann parl moring, la plipar rant nou i koné sa sé in kalité léspor d’konba nout zansète zésklav sansa (…)
In kozman pou la rout
Mobilisation pour sauver nos derniers emplois productifs
Pour l’Union européenne ; l’octroi de mer est contraire à son Traité
Le monde a changé et les institutions internationales doivent changer avec lui
Impact de la crise climatique mondiale dans notre pays
Projet de désindexation des pensions sur l’inflation
Forte houle : l’océan rappelle les limites du béton
2016-2026 : 10e anniversaire de la disparition de Paul Vergès.
Le monde a changé, et La Réunion ?
Le monde a changé, et La Réunion ?