
Poinn dévlopman konsékan pou nou péi l’outre-mèr .
18 juillet, parMézami, mi koné pa zot, koman zot i réazi ané apré ané kan in nouvèl ané i ranplass l’ansyène. Mi koné pa si zot lé sansoussi kan in n’ané i fini (…)
15 févrié, sanm
Mézami kan ni parl in pèp, ni parl son lékonomi, ni parl son lorganizassion sossyal, ni parl ladaptassion avèk son lanvironeman, ni parl son kiltir. La plipar d’tan ni gnor pa son lékonomi, épi son lorganizassion sossyal son ladaptassion dann son milyé d’vi mé i ariv ni obliye son kiltir. Poitan la kiltir dé foi lo kiltyèl, sa i okipe in gran plass dann son vi.
Pèrsonèlman mwin noré tandanss a mète an promyé son kiltir pars sanm pou mwin si in pèp i égziss sé par son kiltir. Si zordi néna in pèp rényoné mi kroi sé par son kiltir. Pou mwin lékonomi sa i pé shanjé, konm lo sossyal égalman épi ladapatassion dann son milyé d’vi mé son kiltir sa i shanj pa é sé par son kiltir ké lo pèp i égziss. Na poinn pèp, si na poinn kiltir.
Pétète zot i panss mwin l’apré fèr in dovoir lékol téi apèl dissèrtassion. Mi yèmré bien rokomanss mon lékol é ké mon proféssèr i domann amwin kossa i lé solon mwin la kiltir. Mwin lété dann klass sogonde dann tan-la é si zordi i domann amwin dévlope bann zidé dsi la kiltir mi panss mwin noré pou dir in kantité zafèr la pass dann mon tète é la ropass dann mon tète é sirman la pa sak mwin noré di kan mwin l’avé sèz-dissète an. Sirman sa noré mérite amwin in bon konsèye dissipline épi in movépwin dsi mon karné.
Mé la pa pou sa mon lopnyon nora shanjé. La pa pou sa mwin noré mète an avan lo matèryèl pars an promyé néna lo kiltirèl-i di ossi sa i apèl lo patrimoine imatèryèl... kèl révolission mézami dopi toute so tan k’la éspassé. Patrimoine imatèryèl konm lo maloya pou nou, séga tambour pou bann chagossien, lo séga pou bann morisien épi plin d’ote shoz ankor l’Unesco i domann anou pa obliyé-si ni obliye sé lo pèp k’i disparé, sé lo pèp k’i néglij k’i abandone son lidantité. Antanssion ké li dissoude pa li sirtou dann in ansanm ké sé pi li.
A bon antandèr salu !
Justin
Mézami, mi koné pa zot, koman zot i réazi ané apré ané kan in nouvèl ané i ranplass l’ansyène. Mi koné pa si zot lé sansoussi kan in n’ané i fini (…)
C’est une avancée majeure aujourd’hui pour les Dionysien·ne·s touchés de plein fouet par le cyclone Garance : l’État vient d’ajouter (…)
Macron et son gouvernement cherchent à économiser 43,8 milliards pour soi-disant enrayer l’endettement de l’État.
Mézami zot i koné piman ? Sa lé for mé manz ali la pa toute. Wa gingn in bon poikman d’boush mé sa i arète pa la. Pars aprésa néna ankor lé fré (…)
Le projet de parc éolien en mer au large de La Réunion a été évoqué à plusieurs reprises ces dernières années. Des études et étapes ont déjà été (…)
L’armée française a officiellement restitué le 17 juillet ses deux dernières installations militaires au Sénégal, mettant fin à sa présence (…)
Quelques jours avant la tenue du CIOM à Paris, à Saint-Benoît, une centaine d’acteurs politiques (PS-EELV-PCR-Banian-Ansanm-Place Publique), (…)
Le Comité du patrimoine mondial de l’UNESCO, réuni à Paris, a décidé de retirer trois biens situés à Madagascar, en Égypte et en Libye de la Liste (…)
La réunion du Comité interministériel des Outre-mer (CIOM) organisée le 10 juillet par le gouvernement à Paris, sans la présence des élus locaux, (…)
Le Comité de suivi des retraites a indiqué dans son avis que "le niveau de vie des retraités est élevé en comparaison européenne et [que] (…)
Madanm Biganbé l’apo fé kui manzé ; misié Biganbé l’apo as manzé-koson. An-minm-tan, tou lé dé i diskit ansanm : « Marsel1 ! Zot i sa fer l’ (…)
Mézami souvan dé foi, pou sète istoir d’maryaz, lantouraz famiye i fé lanmanshman é si lo zanfan , karaktèr lé fèb,ala ké li lé anbarké dann in (…)