La CTAP pour régler la précarité
27 juillet, parCrise des PEC à La Réunion
4 zanvié 2024, sanm

Nou lé bouleversé par sat y espas en Palestine. Y prétan na pli 28000 morts ek sèk la perde, y trouv pi. La plipar sé fanm ek marmailles. Dann monn entier na gran manifestassions pou domande arèt la guèr mé y arèt pa mêm. Si lé pa la bombe, sé la faim ek la fré y tié à zot. Toute lé fé pou extermine toute Palestinien.
Dopi détroi zour, lo bann komanditèr dann Israël y komans di zot lintension. Zot y di y fo renvoye toute bann palestinien viv dann dote péï pou zot gagne kolonize toute lo pays en entier et viv en pé. Hé ben ! Incroyab hein ? É poitan !
Sé sa la kolonizassion. Kroir ke out pèp lé méyère ke lote é donk ou pé fé sak ou la envi ek zot : ème à zot si ou ve, déteste à zot si ou ve, maltrèt à zot, tié à zot ou déporte à zot si ou ve osi ! Ou pense ou pé trèt à zot konm ou ve.
Nora poin zamé la pé tanke Nora domoun y pense konm sa, ke zot lé sipérièr, ké zot y pé domine lé zot konm zot y vé. Nora zamé la pé parse zamé in pèp va aksèp èt dominé. To ou tar li va soulèvé. Israël Nora zamé la pé tank li voudra kolonize in péï y appartien pa li.
Sat y espas en Palestine y monte ankor in foi bann konsékans katastrofik é labominassion la kolonizassion.
Ni artrouv.
Justin
Crise des PEC à La Réunion
In kozman pou la rout
L’agenda 2030 à la réunion : le bilan interdit (1/5)
Pénurie d’eau à La Réunion
Moroni, Ikoni, Itsandra et Ntsoudjini à Ngazidja (Grande Comore) ainsi que Mutsamudu et Domoni à Ndzuani (Anjouan)
Rencontre au siège de l’ONU à Nairobi
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)
315 emplois supplémentaires en trois mois
Versement du reliquat de l’aide à la production de canne à sucre pour la campagne 2025-2026
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)