La koup kann la komansé : la nostalzi lété pi sak li lété

3 zwiyé 2019, sanm Justin

Zot i koné shanson i di « souvnir ! souvnir ! ». Moin lé pliské sir zot i an souvien sa vi k’lété Johnny téi shant é bann radyo la basine anou avèk sa é pa arienk in pti pé. Basiné la pa lo vré mo pars basiné sé annuir l’moun é shanson-la èl la pa annuir anou pou vréman vi k’èl la akonpagn nout vi, bann l’évènman nou la konète, épi li rapèl anou kékshoz. Rapèl anou kékshoz ? sa sé in linstan priviléjyé nout légzistans.
Zordi-la mi vé anparl azot inn dé zafèr lé bien ramasé dann mon kèr é mi pans pa mi sar obliy sa toutsuit, pou toutsuit. Mi vé anparl azot la koup kann kan sa téi komans. Sa téi anons dann radyo épi téi mark osi dann zournal : pa bann zournal néna koméla, mé zournal lontan : téi apèl lo Pep, la Démokrasi, lo Progré épi d’ot ankor konm lo Kri di pèp é d’ot é d’ot é d’ot.. épi bien antandi l’avé Témoignages - lo zournal i di toultan la vérité, konm nou téi di sa étan pti.

Pou kosa mi vé anparl azot sa ? Pars la koup i komans isi dann nor-est é dann l’ouès épi lo sid va komans pli tar. Dann tan-la kann téi transport an sharète é sharj in sharète lété kaziman in èvré d’ar. Téi komans par sharj la kèss an long épi momandoné téi mète bann paké dobout inn koté l’ot si tèlman lo sharjman té i rouvèr in pé anlèr konm in trapèz. La téi alonj ankor inn-dé paké dosi. Konbien l’avé dann in sharète bien sharjé ? Rant mil désan épi mil sink san kilo.
Téi falé lo bèf lété kosto pou ral in sharète konmsa dan la désante sirtou pou ède l’aryaz a fréné konm k’i fo, épi ral dann plato. Bèf ? Apèl ali « la flèr », apèl ali « Roujé » apèl ali « Matlo », donn ali d’ot nom si zot i vé mé téi falé li té for pou ral son sharjman ziska balans kann. Donn pa li arienk la paye pou manjé pars dann la paye-la i tir pa la fors, kui in bon marmite manjé avèk patate, manyok, prévoi son tourto, lo son mayi, son maskad-sa té son kari poi ali sa. Sansa ou noré fini avèk son ras avan li fé in bon karyèr bèf brankar.
In pé shartyé téi fé klak zot shabouk an lèr la tète lo bèf épi téi donn zot kozman : glii ! Pou arkilé . I ! Pou avansé ! Yak ouo pou fé lo viraz. Ouo ! Pou kalm lo zanimo. Apré kan téi romont souvan défoi shartyé i dor dann sharète é bèf trankilman téi fé lo shominn rotour tousèl. Bèf i koné shomin ! Pa toultan pars dé foi té i mank épi li téi pèrd ali dann karo mayi d’moun étranj, sansa karo kann fourajèr. Alor oi ou mè si lété pa annuiyé par in n’afèr konmsa !

Kan moin lété marmaye moin téi rèv pa d’ète ponpyé, ni zandarm pars sa té in ras moin l’avé pèr, moin té i vé d’ète shartyé : la rout té amoin, mi ansèrv sa konm mi vé, mi port out kann mé an rézonn lo réspé ou néna pou moin épi pou mon bèf moka : noir, o dsi son pyé, épi in bos la grès dsi son zépol. Koman moin nora apèl ali ? « Noiro » mi pans sa in zoli nom. Lèss amoin fé klak mon shabouk pa dsi do mon bèf mé par anlèr. Lèss amoin pous mon kriyé. Sé moin k’i komann ! non ? Kisa i lé l’onm isi. Si la pa moin lo shartyé : sa in onm dé valèr sa !
Mé oila, kan moin la grandi sharète lavé pi. Antouléka pou amenn kann lizine sansa la balans, kamion rono dé tone sink lété fine ranplasé. La nostalzi lété pi sak li lété !

Filière canne-sucre-alcools-énergiePadport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus