La kouyonis, in maladi k’i pass pa.

4 séptanm 2008, sanm Justin

Na in dépité la droite la di, li va propoz i pèy larzan la rantré éskolèr avèk bann bon "d’achat" ; konmsa, solon li bann paran i gaspiy ar pa so larzan-la, i détourn ar pa li pou zot plito k’pou lo marmay : va ashté baskèt, linz, z’éfé lékol... Olèrk télé gran ékran, téléfone portab... étsétéra la ké lo ra.
Souvan dé foi, kan ou i ékout déssèrtin moun apré koz dann radio, ou i antan i di mèm zafèr épi sétaki i azout inn avèk l’ot, konmsa bann paran i pran pou z’ot grad, i konsidèr azot konm bann moun i viv dan légoïsité, i okip pa z’ot zanfan konm k’i fo, i s’anfou si bann zanfan i réissi pa lékol... Sa i antan pou vréman ! Mi pans la pa bézoin pran la défans bann paran : ni koné la plipar i fé sak z’ot i pé pou k’in zour z’ot zanfan i sort dann malizé. Bien sir, nana touzour tazantan, inn-dé grinn bébé dann panié mayi, inn-dé grin zamal dann manzé zoizo. Mé la pa bézoin, mète toulmoun dann mèm sak, mazine toulmoun lé pa rézonab déssi so kèstionn marmay lékol.
Mé la, sé in dépité k’i di sa, in dépité lo pir droit la fine avoir an Frans ! I fo méfié akoz lé près sir li sava éssèy fé in propozissionn’loi pou mète son tik-tak an plas ! Somanké sé gouvèrnman k’i di ali komans bate tanbour la-dsi épi li va suiv.
Sa la pa la grèl, in n’afèr konmsa, in bann moun i pans bann ti kolon i doi viv an mandian. In pé plis zot i artourn dann tan té i tir larzan déssi bann famiy pou pèy la kantine, lo bimidom épi lékol militèr Tampon... Moin té kroi tan-la té fini, alé oir la kouyonis sa in maladi i pass pa sa. na poin doktèr pou sa !

Justin


Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus