La kultur sé sak i rèst kan la fine obliye total kapital

20 novanm 2021, sanm Justin

Mézami dann tan oparavan kan ou téi pass dann klass ségonde lékol lissé, l’avé in dissèrtassion pou fé : in dovoir nouvo pou sak téi sorte dann klass troizyème, in nouvo téknik galman épi kékshoze i paré lété bon pou amélyore lo rézoneman épi pou aprann ékri franssé d’in sèrtin nivo. Mé par l’fète kissa la di kozman mwin la mark an-o la ? In pé i di sé Edouard Herriot in lékrivin épi om politik vintyème syèkl néna lontan la fine pass l’ote koté. Alor nout dévoir lété : Edouard Herriot la di… Mé oila la pa li k’la di sa é d’apré li mèm sé in saze zaponé ké la di sa.

Tan pi pou la vérité sirtou ké pou in paké d’zénérassion sar touzour li ké la di. Mé alon, si nou néna in pti tan sèye pansh anou in pé dsi sak lo fraze i di-nou ossi ni pé fé konm noute kamarade Lulu kan dann Témoignages li téi fé, shak vantredi, son kronik filozofik… Alor i fodré ni obliye toute pou garde nout kultiur, mé ni konpran sa la pa in n’afèr k’i fo prande promyé dogré. Konm Alain Peters téi di, sa sé in parabol, é lo moune la di sa sé in parabolèr.

Konm parabol li la bézoin in linterprétassion : dabor i fo ni fé la diféranss rante la kultur épi l’érudission. In lérudi sé kélk’in la tète lé ranpli avèk in sèl matyèr sansa plizyèr. Li néna réponss pou toute késtyon é la plipar d’tan li sava dann détaye. Par l’fète, mi rapèl kan mwin lété dann gran klass, mwin l’avé in kamarade téi koné diksyonèr par kèr : i fo bien pars toulézour li téi aprande in paz dopi lo promyé ziska lo dèrnyé é apré li téi rokomanss. In drol d’idé pars si lé marké dann diko é si ni gingn fouyé, pou kossa i sava ranpli noute tèrte avèk tout’in fatra konmsa.

Lo moune kiltiré, pou son par, li la pa in l’érudi, son tète la pa plin avèk in fatra konéssans, li la fine lire in kantité zafèr, li la fine étidyé in ta avèk in paké, é sa i done ali in fon d’kiltir i pèrmète ali bien rézoné, épi fabrik in rézoneman korèk. Aprésa pèrsone i anpèsh pa li baze dsi bande konéssanss pou li konstrui son rézoneman. Sirtou sa i pèrmète ali an avoir in tète bien fète plito ké bien plène avèk bande zidé klère é sa sé lo méyèr zafèr i pé ansèrv anou dan la vi. Astèr konm in pé di, in moune i pé z’ète in lérudi épi d’ète in kiltiré galman.

Astèr mwin pèrsonèlman mi rève d’ète sinploman in moune kiltiré dann la kitir kréol rényonèze. Mi prétan pa konète toute bande zéléman la kiltir kréol par kèr, dsi mon boute doi, mé d’ète assé informé dsi noute kiltir é ké sa i pèrmète amwin parl in pé d’toute, konm k’i fo, é tienbo in rézoneman korèkt, épi amenn in konvèrssassion konm k’i fo. Si mi gingn fé sa, mi panss. Alé ! ni artrouv pli d’van é n i fini konmsa la somenn.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus