La lang kréol La Rényon : Nou lé fyèr pars sé nou k’la fé, sé noute pèp rényoné la fé sa

1 avril 2023, sanm Justin

Mézami zordi samdi é lo samdi sa i anbèk dsu l’dimansh — défin Honoré téi apèl sa lo samdimansh é samdimansh sé in kékshoz k’i bote amwin pou vréman — donk pou mwin i fo ni rode ansanb in l’idé k’i rande anou kontan avèk nou mèm, k’i rande anou fyèr, k’i fé ké ni di nou néna la shanss viv dann in péi i apèl La Rényon.

Mi koné néna in ta avèk in paké rézon pou sa, mé zordi mi yèmré, si zot lé dakor avèk mwin, ni fé ansanb in pti roflékssion dsu noute lang kréol La Rényon. Ni domande anou, so matin, si ni yèm assé noute lang-la… pars lé pa lo ka pou toute noute bande konpatriyot é lé domaz zot i manke inn shanss konmsa d’ète bien dann zot po.

In pé la onte koz kréol kan zot lé anparmi l’moune zot i panss sé demoune bien mé mwin la pèr zot i panss sé demoune myé k’zot é konm i di zot dévlope in konplèks d’ète infèrièr… In pé i fé ziska porte noute lang in sorte péshé orijinèl k’i vé ké zot i réissi pa konm zot i voudré dann la sossyété pars zot la antande koz kréol dopi étan dann vante zot momon — Déssèrtin i drèss mèm bande léstatistike la dsu. Mi panss sa néna ni ké ni tète ni léstoma mé si zot i vé nou va anparl de sa a l’okazyon.

Pars zordi ni doi panss for mèm in l’idé k’i fé ké nou lé fyèr noute lang — donk fyèr avèk nou mèm, donk bien avèk nou mèm. Mi koné néna in bonpé, mé inn i plé amwin vréman sé sète-la : ni yème sa pars sé nou k’la fé. Sé noute pèp, zénérassion apré zénérassion ké la fabrike sa, la aranz sa tèl fasson ké li lé sak li lé zordi, in bon sipor pou noute kiltir popilèr épi galman pou noute roflékssion, in bon zoutiye pou akonpagn anou dann shomin la konéssans, dann shomin la kréassion, dann noute rol pou fé la pass la mémoir noute pèp rényoné pou sak i vien apré nou.

Oila, mon bande kamarade in lidé mi éshanj avèk zot zordi sinpoman pou dir avèk zot, é rantre nou, la lang kréol nou lé fyèr pars sé nou k’la fé, sé noute pèp la fé sa.

A bon antandèr, salu.

Justin

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus