La lang kréol rényone : Dèstiné pou disparète, alé oir zordi li lé an plène form ? Morso niméro 3

8 novembre 2021, par Justin

Souvan défoi mi kalkil pou kossa la lang kréol rényoné la pa disparète é an kontrèr la forssi d’apré sak toute bande sondaz i di dopi in takon d’zané ziska l’ané.

2021 – l’ané dèrnyé sondaze lofis la lang la domandé. Sondaz-la i amontr klèrman noute lang néna in vokassion pou ansèrv pou toute sak ni vé li ansèrv : lékol-li, kiltir-li, lédikassyon-li, lidantité li, la formassion, final de konte pou toute sak in lang i ansèrv dan in péi nomal na poin in lang pou ékraze in n’ote. Sak la pa lo ka zordi, mé sa noute toute i koné.

Pou mwin noute lang lé lézitime pou tienbo son rol dann in bilanguism rézoné avèk la lang bande franssé. Inn lang nou la fé. Sa lé anou. Sé noute pèp rényoné la fé ali konm li lé zordi. L’ote par la forss dé shoze nou lé dann l’obligasion itilizé. Mi di noute lang nou la fé. Kissa " nou" ? Toute sak la vni dann noute péi par vag é l’amenn zot kote-par dann la formassion noute pèp rényoné, son lidantité, son lang, son kiltir. Taka la lang bande franssé li té inpozé, é zordi i di sa sé la lang ofisyèl la franss é sète bande franssé, d’apré lartik 2 la konstitissyon fransé. Li lé abityé fé disparète lé zot, é li lé abityé soumète lé zot dsou son dominassion.-mé sa noute toute i koné sé in késtyon la politik.

Zordi noute lang kréol rényoné li lé dominé. I done ali in pti plass rakokiyé. Mi éspère li va dérakokiyé é pran in plass konforme noute jéni d’pèp rényoné. Ziskatan ni vienbou trape in sityassion d’bilanguism. Mé koman sa l’arivé ? Pou kossa li la nyabou sirmonte bande difikilté pou vni sak li la vni zordi.

Promyé zafèr mi antrovoi, sé la fors la kréolizassion : li adapt toute sirkonstanss. Anpèsh ali fé son shomin, li fé son shomin an dsou. Done ali in pyé li pé pran lo karo. kraze ali dovan in roulo konpréssèr linguistik, li arlèv la tète. Mi oi sa konm in fors rézistanss tazantan passiv, tazantan aktiv mé touzour paré pou ropran favèr.

Dézyème zafèr mi oi sé la rovandikassion politik : mo d’orde lotonomi pou anparl arienk sak nou la konète konm pli for kouran, la fé bonpé pou mète anlèr noute lidantité, nout lang, noute kiltir. Noute toute i di zordi nou lé rényoné mé sé lo pèpe la pran sa sou son sharj pou li transform sa an réalité : ni pé apèl sa la konssyans rényonèze. Sak i fé ké ni apèrssoi nou lé konm ni lé, ni pran konsyanss sak ni lé pou vréman, é ni rovandik noute lidantité.

Troizyème zafèr mi antrovoi ankor, sé lo role bande zaktère la pran é i pran ankor dann lo révèye nout konsyans : aktère politik, aktèr sosyal, aktère kiltirèl, souvan dé foi lavangarde noute pèp rényoné la vnyabou antrne avèk zot in mazorité.

Troizyème morso-la pankor fini

A la Une de l’actuLangue créole à l’école

Signaler un contenu

Un message, un commentaire ?


Témoignages - 80e année


+ Lus