Crise de l’eau à La Réunion : les réserves agricoles arrivent à sec
25 septembre, parLe Tampon : les retenues de Piton Sahales et des Herbes Blanches (plus de 600000 mètres cubes) sont vides
16 avril 2025, par

Mézami sépa si zot lé konm mwin pou la késtyonn léktir. Pou ma par dopi in bon koupe de tan mi rode bann lékritir dann kréol rényoné. In tan lété bann zouvraz tiré avèk la ronéo. In tan lété bann biyé téi pé lir dann zoinal kissoi dann La Démokrassi, kissoi dann lo Pèp, kissoi dann zoinal témoignaz épi lé zot. Avèk lo lékssik an kréol Boris Gamaléya toulézour lété dimansh pou mwinépi bann kamarade té i lir sarante midi épi dézèr.
Koméla néna bann vré liv dann la lang kréol rényoné kissoi bann tradikssion bann liv plito klassik. Néna galman déssèrtin bann déssiné é sa sé dé shoz mi yèm. Pou inn bone rézon, pars la lang kréol sa sé nou k’la fé, sé lo pèp ké la fé é fransh vérité oute prop zanfan sé sak wi done toute kalité, é ou néna touzour inn doz l’amour pou done ali.
Astèr si zot i poz amwin in késtyon dsi bann léktir bilang m’a réponn azot , fransh vérité, mi yèm sa tro. Ziss dovan mon tète, kan mi lir, sansa kan mi ékrir,néna plizyèr liv an kréol épi an franssé… Néna toute liv mwin la lir avèk mon pti zanfan dan lo dé lékritir, lo dé lang ni pratik ansanm : le petit Prince é lo Pti prinss, Faim d’enfance épi Bayalina, l’étranger épi létrandéor, nout péi dann lé dé lang épi d’ote é d’ote ankor
Mi di pa zot toute lo nom bann zékrivèr mé néna Daniel Honoré, Axel, Robert, Gilles Gauvin, Céline Huet, Jean-Louis Robert, Christian Fontaine, Alain Armand, Kristian é son zistoir, Carpanin Marimoutou, Davy Sicard épi d’ote ankor –mi sava pa dir toute pars mwin la bien pèr tro obliyé. Kossa toute la bann i ékri ? Déssèrtin i fé bann roman, sénario pou bann déssiné,d’ote i fé bann fonnkèr, d’ote i ékri paroli pou bann shantèr avèk zoli mizik épi zoli parol é toussala i anshante amwin.
I paré La Rényon sé lil bann poète,ébin pa solman sa, la litératir rényonèz lé vivan, lé gayar, lé nonbrèz. Si mwin té kapab pran lo tan mi panss mwin noré lir toute la litératir mon péi dopi lo tan bann zanssien an passan par lo tan d’zordi é sirman ossi lo tan d’domin. Avèk in tan kant mèm pou mwin done azot nouvèl Justin.
Mézami si mi di azot mi shoizi o feeling konm di bann zanglé, mi di azot sa san onte, mi di azot sa an jouissan- mon papa Félix téi yèm mo la !- é mi panss la jouissanss sé kant mèm kékshoz de bon. Zot i panss pa ? A bon antandèr salu !
Le Tampon : les retenues de Piton Sahales et des Herbes Blanches (plus de 600000 mètres cubes) sont vides
Yèr matin mwin té apré rogarde nouvèl dsi antenne é l’avé in linvité téi parl dsi la farine maniok. Lo ga téi parl in kopérativ maniok dann sid (…)
In kozman pou la rout
Le secrétaire général du Parti communiste chinois invité par le président des Etats-Unis
Que doivent les anciennes puissances coloniales aux populations des pays et sociétés qu’elles ont dominés ?
Trafic entre janvier et août 2026
Impact de la crise climatique mondiale dans notre pays
Projet de désindexation des pensions sur l’inflation
Forte houle : l’océan rappelle les limites du béton
2016-2026 : 10e anniversaire de la disparition de Paul Vergès.
Le monde a changé, et La Réunion ?
Le monde a changé, et La Réunion ?