
Témoignages n°21816 du samedi 19 avril 2025 - 80e année
19 avril, parVisite d’Emmanuel Macron à La Réunion La CGPER souhaite que les politiques publiques puissent être adaptées à l’agriculture réunionnaise (…)
16 avril, par
Mézami sépa si zot lé konm mwin pou la késtyonn léktir. Pou ma par dopi in bon koupe de tan mi rode bann lékritir dann kréol rényoné. In tan lété bann zouvraz tiré avèk la ronéo. In tan lété bann biyé téi pé lir dann zoinal kissoi dann La Démokrassi, kissoi dann lo Pèp, kissoi dann zoinal témoignaz épi lé zot. Avèk lo lékssik an kréol Boris Gamaléya toulézour lété dimansh pou mwinépi bann kamarade té i lir sarante midi épi dézèr.
Koméla néna bann vré liv dann la lang kréol rényoné kissoi bann tradikssion bann liv plito klassik. Néna galman déssèrtin bann déssiné é sa sé dé shoz mi yèm. Pou inn bone rézon, pars la lang kréol sa sé nou k’la fé, sé lo pèp ké la fé é fransh vérité oute prop zanfan sé sak wi done toute kalité, é ou néna touzour inn doz l’amour pou done ali.
Astèr si zot i poz amwin in késtyon dsi bann léktir bilang m’a réponn azot , fransh vérité, mi yèm sa tro. Ziss dovan mon tète, kan mi lir, sansa kan mi ékrir,néna plizyèr liv an kréol épi an franssé… Néna toute liv mwin la lir avèk mon pti zanfan dan lo dé lékritir, lo dé lang ni pratik ansanm : le petit Prince é lo Pti prinss, Faim d’enfance épi Bayalina, l’étranger épi létrandéor, nout péi dann lé dé lang épi d’ote é d’ote ankor
Mi di pa zot toute lo nom bann zékrivèr mé néna Daniel Honoré, Axel, Robert, Gilles Gauvin, Céline Huet, Jean-Louis Robert, Christian Fontaine, Alain Armand, Kristian é son zistoir, Carpanin Marimoutou, Davy Sicard épi d’ote ankor –mi sava pa dir toute pars mwin la bien pèr tro obliyé. Kossa toute la bann i ékri ? Déssèrtin i fé bann roman, sénario pou bann déssiné,d’ote i fé bann fonnkèr, d’ote i ékri paroli pou bann shantèr avèk zoli mizik épi zoli parol é toussala i anshante amwin.
I paré La Rényon sé lil bann poète,ébin pa solman sa, la litératir rényonèz lé vivan, lé gayar, lé nonbrèz. Si mwin té kapab pran lo tan mi panss mwin noré lir toute la litératir mon péi dopi lo tan bann zanssien an passan par lo tan d’zordi é sirman ossi lo tan d’domin. Avèk in tan kant mèm pou mwin done azot nouvèl Justin.
Mézami si mi di azot mi shoizi o feeling konm di bann zanglé, mi di azot sa san onte, mi di azot sa an jouissan- mon papa Félix téi yèm mo la !- é mi panss la jouissanss sé kant mèm kékshoz de bon. Zot i panss pa ? A bon antandèr salu !
Visite d’Emmanuel Macron à La Réunion La CGPER souhaite que les politiques publiques puissent être adaptées à l’agriculture réunionnaise (…)
Mézami mwin lé sirésèrtin bonpé rantre zot i koné patoi-la pars in mové labitide an parmi lo moune sé d’konporte azot an abizèr. Mi rapèl in (…)
A compter de ce 17 avril, la campagne de vaccination gratuite contre le chikungunya avec le vaccin IXCHIQ® est élargie à l’ensemble des publics (…)
Dans la perspective de la visite présidentielle la semaine prochaine à La Réunion, vous trouverez ci-dessous la lettre ouverte de l’intersyndicale (…)
La CFTC a indiqué qu’elle ne souhaitait pas aborder la question du financement de la protection sociale, prévue à l’agenda du conclave pour les (…)
La 8ème édition du Festival du Film Militant de la Réunion se déroulera à Yourtes en scène, 103 Route Nationale 1, lieu dit « Ravine la veuve » (…)
Depuis mardi, un groupe d’enfants d’origine chagossienne est présent à La Réunion. Ils sont hébergés au centre culturel Zélindor à Sainte-Suzanne (…)
Une note de l’agence statistique du ministère de l’Éducation atteste que Mayotte, la Guyane et La Réunion abritent les élèves faisant face au plus (…)
À quelques jours d’un funeste anniversaire pour le Soudan, celui marquant deux années de guerre civile, un haut responsable de l’ONU a tiré, (…)
Mézami kan i di rin kossa zot i oi pou vréman ? Dé lorgane intèryèr sansa kékshoz d’ote. Ote shoz biensir ! si i di rin i pé konprann lo rin konm (…)
C’est une première ! L’Indianocéanie aura son parlement régional des jeunes. 30 jeunes de l’Union des Comores, de La Réunion, de Madagascar, de (…)
Forstan koz « Tikok ek Zan-Lik » dann nout zistoir, astèr n’in-pé i kroi Tikok na zis in frèr minm, parèy désertin fami ris na riyink dé zanfan ! (…)