La lite konm bien nésséssèr pou la transformassion dé shoz

19 juin, par Justin

An prinssip toute zafèr néna zot pour épi zot konte, son partizan épi son ladvèrsèr. Si mi ékri sa sa i vé dir shakinn rante nou i pé z’ète pour sansa konte. Si tèlman ké kan i propoz kékshoz lé pa toutsuite néna in gran majorité- mèm in linanimité- pour sansa konte. Listoir i arète d’fèr san aré la démonstrassion d’in fénomène konmsa.

Défoi mèm késhoz sinp, évidan,intéréssan i ariv pa passé dann lopinyon piblik.Ni pé pran dann la politik rényonèz lo tram-train osinonsa la mcur. In pé pli lwin dann lo tan la loi d’départmantalizassion voté a linanimité par l’assanblé nassyonal konstituante é k’la domande plizyèr dizène z’ané pou li ète apliké a press san pour san.

Ni pouré ankor parl labolissyon lésklavaz aboli in promyé foi, épizapré rétabli, é par la suite aboli ankor in kou shé nou lo vin déssanm 1848. Ni pouré anparl ankor la trète bann noir épi in ta d’ shoz la modifyé parfoi an profondèr noute viv an sossyété.

Toussa pou dir, d’apré mwin, in shanjman é ninporte ékèl shanjman i pass pa konm in lète a la poste é pou passé si li pass, i fo li néna son arguimantassion, son bann partizan, in klima favorab pou lo shanjman. Inn-dé zour-la ni parl lotonomi alimantèr –i di ossi la souvrèneté alimantèr- é mèm si ni panss sé kékshoz k’i fo anou, lé dann noute lintéré, san sa nou lé moungué, ébin nou lé sirésèrtin nou néna ankor pou lité pou fé pass sa dann la vi noute péi.

Nou la anparl ankor la konkète lo droi noute pèp rényoné pou k’i rokoné ali konm majeur é kapab prann in rol inportan dann la transformassion é amène ali dann in shomin pou in vré dévlopman. Ni oi bien sa i pass ar pa san la lite mé ni koné ossi sa i pé passé avèk la lite.

A bon antandèr salu !


Signaler un contenu

Un message, un commentaire ?


Témoignages - 80e année

Tour-d-lil an ron

12 juillet

Madanm Biganbé l’apo fé kui manzé ; misié Biganbé l’apo as manzé-koson. An-minm-tan, tou lé dé i diskit ansanm : « Marsel1 ! Zot i sa fer l’ (…)


+ Lus