La lite kont a mizèr ? Arète kozé ! Fé in pé plis ké sa !

18 octob 2019, sanm Justin

Mé zami, mon bann dalon mi sort antann dir i vienn done lo pri Nobel lékonomi troi shèrshèr pou zot travaye roshèrch dsi la lite pou diminyé la mizèr : néna in savan i sort l’Ind i apèl Abhijit Banerjee, in franko-amérikène i apèl Esther Duflo épi in l’amérikin Michael Kremer. Promyé foi, d’apré sak moin la lir, la donn in pri Nobel bann savan la travaye dsi lo méyèr manyèr pou diminyé la povrété dsi la tèr. Sé dir sé in kékshoz inportan !

Ala in késtyon lé dann l’aktyalité é pa arienk zordi pars shak ané bann zorganizasyon internasyonal i donn bann shif dsi la mizèr dsi la tèr : néna rant uisan milyon épi in milyar d’moun i soufèr la fain, néna bann zanfan i mor d’fain a l’èr a la minit, néna lo mank lo kourant, lo mank léstrésité, néna l’ilétrism la ranforsi ankor é shak ané i pran bann gran désizyon pou abate la mizèr : i fé mèm bann tour d’tab pou ramas larzan mé konm i di : « gran promètèr ti donèr ». Néna sak i promé é i réspèk pa zot promèss-sansa pa antyèrman-.donk lé bien itil bann savan i travaye dsi sa épi i propoz in métode, épi bann solisyon.. Mé konm i pé di : arète kozé ! Fé in pé !

Si zot la lir nout zoinal zot la sirman lir in nouvèl inportan : sète ané, La Chine va nyabou règ lo kont la mizèr dann gran péi-la é gran péi péplé pars son popilasyon i kont par milyar… Si zot la ékout la radyo zot la sirman antann karant pour san bann rényoné i viv dsou lo sèye povrété pou La frans. E mèm zot la antann dsi la késtyonn la povrété La Frans la rokilé dann klasman mondyal é la pa zoli pou in péi sé paré-t-il lo sétyèm puisans ékonomik-sa in ont sa pou li pars bann kapitalis i arète pa gonf zot pla.. Solman lé vré néna in sistèm kapiatalis sovaz i sévi dann péi-la. Lé pa ordinèr !

Poitan i mank pa lo moiyin pou élimine la povrété : lo méyèr sé mète lo moun o travaye é isi mèm shé nou néna près sinkant pour san d’moun i travaye pa, i dobout gète,, donk i ansèrv pa zot fors tra vaye pou bate la mizèr atèr. Sirtou al épa di amoin demoun i yèm bien rèss san fé arien pars sa l apa vr épou la plipar bann rényoné-bann gro travayèr dann l’ansanm..

Mé zami, zot koné zéléksyon i ariv moi d’mars alor siouplé agard bien kosa bann kandida i vé fèr pou lite kont la mizèr pars sa sé kékshoz lé plis k’inportan. Obli pa néna ankor zordi isi mèm shé nou demoun i sava dormi vant domi-plin : mi di pa vid pars in pé va maltrète amoin konm démago mé mi koné sak mi koné, mi antan sak mi antan é la pa mèrvéyé pou nout péi. Majine bien sa. Alé ! ni artrouv !

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus