Paul Vergès : Penseur et homme d’action
1er septembre, parPaul Vergès : 2016-2026
17 zwiyé, sanm

Mézami nou lé dsi in téritoir franssé. Nou lé bonpé d’moune kant mèm é si ni azout èk sa nout bann frèr é sèr bann téritoir l’outre-mèr sa i gomante ankor lo ta. Dizon nou lé plizyèr santène milyé d’pèrsone é an parmi néna dé mil é dé san pov mèm mizèr.
Poitan kan i fé i rényon lo G7 La Franss lé la é sa i vé dir li fé parti bann sète péi pli rish é pli dévlopé dsi la tèr. La franss i koz égal-égal avèk bann gran péi — lo prézidan i zoué ziska la pongn avèk prézidan l’Amérik. Li amontr son misk, li amontr son l’armé, son bann gran lékol, son bann linvanssion.. Toussa lé bien zoli.
Mé kossa li fé avèk son bann pov kissoi sak i viv dann légzagone-in drol de nomm pou in péi, mé sé la zéografi k’i désside de sa-sansa dann bann péi l’outre-mèr pou mwin ziska zordi bannpéi la mank zot dévlopman. Konmsi l’avé mète azot ékspré dann la dépandanss. I di poitan lo droi o dévlopman sa sé in n’afèr rokoni mé zapé ziska zordi.
Pou mwin sa sé in déssizion politik, inn manyèr amontr anou épi lé zot ké san La franss ni kont pou arien. Toussèl nou lé mor mèm si in minorité i viv bien é in majorité i manj lo réstan… é ni kontant anou dsa mèm si ni tienbo pa kont bann rézolission l’onu. Pars l’onu i domann la kominoté internassyonal siprime la povrété é favoriz lo dévlopman.
Mazine in pé si bann gran z’ansien konm Lépèrvanche, konm Raymond vergès, Cézaire épi d’ot, la ou zot i lé, zot i rann azot kont kossa La franss la fé avèk la départmantalizassion. Mi panss lé possib zot i rogrètré in n’afèr konmsa alé oir zot l’avé bon zintanssion épi bon projé pou zot péi.
Lé vré néna problèm pou réglé é zot lé inportan mé la pa pou sa i fo trète bann pov konm lo dèrnyé rou d’la sharète, konm kantité néglizab. Sa lé pi tolérab la mizèr dann bann téritoir l’outre — mèr. Kanssa i fé in plan pou règ problèm-la. In problèm kapital kant mèm !
A bon antandèr salu !
Justin
Paul Vergès : 2016-2026
Mézami mi rapèl lo tan demoune dsu la tèr l’avé pèr la guèr nikléèr i pète avèk la déstrikssion konplète bann sivilizassion. Pars dann tan-la (…)
In kozman pou la rout
Conséquence du sabotage depuis 2010 du plan d’autonomie énergétique de La Réunion
Réchauffement des océans
La casse sociale continue
180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
À La Réunion l’école est obligatoire et doit être gratuite
Recrutement de travailleurs des pays voisins pour couper la canne pendant plusieurs mois
Protection bénéficiant à un pilier du néocolonialisme français à La Réunion
Une catastrophe se prépare dans l’indifférence
Rapport de l’Inspection générale des finances