La mor Lisette Talate : « Si mi gingn rotourn Diego pou d’bon, mi pans m’a arvni jènn ! »

7 zanvié 2012, sanm Justin

Mon bann dalone, mon bann dalon, mi koné pa koman moin noré été si moin té rotni d’fors loin par raport mon péi. Pli for k’sa, si tout bann Rényoné lété rotni d’fors loin par raport zot péi. Biensir zot i pans sa in n’afèr i pé pa arivé, é mi priyèr Bondyé pou k’in n’afèr konmsa i ariv pa zamé. Poitan, zot i koné, dé shoz konmsa la fine arivé, é pli souvan ké ni kroi. Lé si tèlman térib in n’afèr konmsa ké dan lo droi koméla, sa i apèl in krime kont l’imanité.

Nout z’ami Shagosyen la konèt sa rant 1965 épi 1973. Té pa pars zot péi té ménasé par in gran katastrof, in gran radmaré, in tranblémann tèr ou sinonsa in tsunami, mé pars bann z’Anglé épi bann z’Amérikin la désid vid zot péi épi parpiy son z’abitan, par la ménas, la malis, épi la pèr, a Maurice, Seychelles épi d’ot l’androi ankor. An parmi banna l’avé Lisette Talate, in kouzine shagosyène. La-ba, dann Diégo Garcia, èl lété bien, èl l’avé pou manzé, pou boir, èl l’avé son kaz, mé riyin a fèr. Té i fo alé. El l’avé la-ba son bann famiy, vivan konm mor. Lo simtyèr lété la-ba. Zanimo, bann z’Anglé la brilé dann mashine i bril la paye koko, épi, i di mèm, la ménas fé parèy avèk zot.

L’avé di azot, pou zot la vi, sar bèl dann Maurice épi dann Seychelles. Zot noré la kaz, l’arzan, médsin pou soigné, l’ékol pou marmay, épi in bon travay. L’avé di sa, mé té l’anfèr té i atann azot. Lisette té i di, si èl té i koné kalité la vi té i atann aèl dann l’égzil, èl nora préfèr mor an plas. Kan èl la gingn alé fé in tour dan son péi, èl la di bann z’Amérikin, èl i vé pa mèt azot déor, èl i vé vni l’androi na poin la baz, na poin solda. Mé lo tan té i pass, é afors lité, dé foi èl, konm d’ot, té i fini par kroir lo rotour dann péi natal lété posib.

L’èr-la, èl té i di : « Si mi gingn rotourn Diégo pou d’bon, mi pans m’a arvni jènn ! ». La vi la pa lèss aèl lo tan, mèrkrodi, èl lé mor dan l’opital Port Louis.

 Justin 


Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus