Lakey lo sit > Chroniques > Oté
La mor sé kékshoz inportan é i fo rokonète ali pou sak li lé
mardi 26 mé 2020, sanm
Mé zami, mi anparl pa zot zordi in késtyon pou badiné : i badine pa avèk sa. Mi anparl azot in késtyon sèryé. Dopi lo zour nou la pouss nout promyé kriyé rant la min in famsaz, sansa dann bèr shé nou osinonsa dann la matèrnité késtyon-la lé pozé. Si tèlman pozé ké dann désèrtin péi, d’apré sak bann zansien la rakont amoin, é pou désèrtin pèp, demoun i plèr kan in zanfan lé éné. Néna défoi, i fé la fète kan néna in mortalité - késtyonn amontr la pèrsone la fé son parkour konm k’i fo dan la vi dsi la tèr.
La mor, konm moin la di, sé in n’afèr inporan é lé bien kan bann pèp i done ali linportans i mérite ali. Mi rokoné osi pou désèrtin pèp, é pou désèrtin sivilizasyon, la mor sé kékshoz ou i débarass aou lo pli vite posib : soi k’ou i zète la sand dann zardin souvnir, soi k’ou i mète out mor dann in tonb é i ariv ké ou i sava pi zamé oir ali. Mé néna d’ot i pans ali out plas !.. La prèv, kan ni sava simétyèr ni mète in bouké flèr dovan la kroi zibilé. Pou kisa ? Sa sé konm in pansé pou bann mor demoun la fine obliyé. Obliyé konm pa ! Pars toultan néna in moun i port ali dann son kèr, sansa i gard dann son mézon in vyé foto fine jone dann tan li lété vivan, ni pé pa dir lo mor lé obliyé pou d’bon.
Dann désèrtènn kiltir, lo mor i kont bonpé dann la vi bann vivan. Dabor néna plizyèr lokazyon pou pans ali : la véyé dakor mé pa solman, sink zour apré néna in sérémoni, dis zour apré in n’ot, épi kinz é finalman karantyèm zour i fé lo dèrnyé sérémoni. Shé nout bann konpatriyot tamoul lo promyé zanfan i raz la tète zour-la épi shak ané kan i ariv lanivèrsèr la mortalité i fé sanblani… Mi pans zot i konéMadégaskar laba, kan i ariv lo tan i fé lo rotournman lo mor : i mète ali prop avèk bann nouvo bandlète dann lo tonbo familyal… Ni pé di san z’ète riskab pou tronpé la plipar bann konpozant lo pèp rényoné i suiv in pé bann zabitid kiltirèl dsi la mortalité. Zabitid pou réspékté, zabitid pou konsèrvé, par raport lo rol bann désédé la zoué étan vivan pou fé égzis lo pèp rényoné.
Mi èmré pou la konklizyon modékri-la, invite sak lé vivan anparl sak lé mor. Rakont bann zanfan, épi bann ti zanfan la vi la pèrsone désédé la améné, ropran son tradisyon sinploman pou bann zénérasyon i ronouvèl néna konsyans ni sort pa dann néan-sa sé nout fyèrté-mé nou la pa ariv la tousèl-sa sé pou ankouraj nout modésti-Fyèr épi modèst mi pans i sava ansanm sa. Na poin kontradiksyon.
Modékri an pansan mon frèr Alain Gauvin désédé dan la nuite dimansh pou alé lindi.