La pa sa mèm i apèl révizyonist ? Touléka, na l’èr épi lo bann parol !

7 zanvié 2010, sanm Justin

Moin la vi dann in zournal la droite, déssèrtin moun i monte in sobatkoz kont la MCUR. Dann la bann, in pé i batiz azot istoryin pou dir par égzanp, an parmi in bann kouyonis, maloya la zamé été défandi : sak la fine viv in pé i rapèl sirman dann tan-la téi kraz maloya a-mor dann radyo Sinni, dann bal la préféktir, pou akèy in prézidan, sansa in zénéral... zot i ansouvyin pi ? Bin moin non pli pars mi ansouvyin maloya téi zoué an maronèr, dan la kour d’moun, pa an ofisyèl, épi avèy byin si kass-an-fèr i vyin pa pou défrish aou. Mi ansouvyin mèm dé kamarade la parti bate maloya déssi la plaz... épi la maltourné… épi lé dé la gingn in moi d’jol : inn lété Sinamalé… ni koné li lé mor... l’ote lé byin vivan, li lé byin La Rényon é si i fo fé koz ali, nou va fé.
Ala mèm zot i atak la plak la poz pou bann zésklav lé mor san an avoir in tonm konm k’i fo, épi san k’i fé in sérémoni konform. Zot i an souvyin, sé dann simetyèr père Lafosse, ké la poz sa, lo trant-é-in oktob lané passé. Pars d’apré zot bann zésklav té antéré konm k’i fo, avèk in sépiltir byin korèk. Donk i dovré an avoir dann in bon pé landroi, plizyèr santène milyé la tonm zésklav... solman i trouv pa ousa. Moin sré tanté d’dir, si i trouv pa sa i vé dir la poin !
Par l’fète, koman i apèl bann moun i ronyé listoir konm èl la éspassé ? Sa sré pa in pe révisyonis ? Tou lé ka, pou moi néna lo gou èk la koulèr. Moin pèrsonèl, mi trouv na l’èr épi lo bann parol dann in n’afèr k’i konsèrne, in késtyonn d’ krime kont l’imanité.

 Justin 


Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus