Lakey lo sit > Chroniques > Oté
La pé, lo dévlopman, a libèrté é in l’anvironeman protézé
mèrkrodi 2 zanvié 2019, sanm
Yèr lété promyé zanvyé 2019, lo komansmann l’ané, é kan i ariv in zour konmsa, si ou lé in pé sèryé, si ou i vé pa out vi i ansèrv de riyin, si out sèrvo la pa anklavé par in l’idé éstéril, ou i majine kosa l’ané k’i vien é k’isort komansé i pouré z’ète pou ou. Pou moin ? Non pa pou moin pèrsonèl mé pou lo pèp rényoné, é pou bann pèp l’oséan indien, pou mon péi épi pou tout péi nout l’oséan indien san obliy bann pèp épi bann péi i viv in pé partou dann difikilté la komans néna lontan é lé pa paré pou anshévé…
Promyé zafèr ni doi pansé, ni doi pans la pé - Néna si tèlman bann pèp lé privé d’la pé dann z’ot péi sansa an déor d’zot péi. Néna si tèlman bann pèp la poin la pé épi lé privé z’ot droi d’baz. Koman pa anparl bann palèstinien, bann shagosien, pou bann rohinga, bann pèp l’afrik de l’èst épi tou lé zot. Koman ni pé pa pans bann srilanké épi d’ot, épi d’ot, ni sar pa di tout lo bann nom si tèlman zot lé nonbré.
Dézyèm z’afèr ni pans sé lo dévlopman : néna si tèlman pèp na poin in dévlopman ko nm i fo. Ni pé parl de nou, rényoné, ni pé parl nout bann frèr malgash, ni pé parl ankor nout frèr é nout sèr komor, ni pé anparl bann pèp l’afrik dé l’èst épi tout lé z’ot ankor. An plis ké sa, lo pli pir, sé kan ni koné la plipar bann péi é la plipar bann pèp, néna lo moiyin dévlop azot, mé zot i viv dann in sistèm i kontraye z’ot kapasité pou zot dévlopé konm k’i fo.
Troizyèm z’afèr, ni pé parl la libèrté, la démokrasi pars sansa na poin la pé, na poin n dévloman. Na poin lontan moin té apré ékout in madam apré parl lo kongo Kinshasa é èl téi di : mi sort in péi lé pli rish ké la plipar bann péi, mé son popilasyon lé pli pov ké tout lé z’ot. Ni pouré anparl Madagascar, in fitir gran péi dévlopé ankor ankilozé zordi.
Ni doi pans galman l’anvironeman pars ni oi pa koman i pé an avoir la pé, lo dévlopman, la libèrté si i kontinyé détrui la natir konm l’apré fé. L’ané 2019 i doi amenn anou a protèz nout natir é nout anvironeman… I mank ankor dé shoz, mé si nou néna sa, lo rès nou va fé par nou mèm.