La pi in shalèr sé in fé sho !

1 févrié 2018, sanm Justin

Mé zami, dopi siklone Berguitta la fini pasé, i pé dir i fé sho. Kan néna in pti briz, sa i abate in pé la shalèr mé kan na poin in pti bout la briz, ni pé dir i fé sho. Kisoi dann solèy, kisoi dann l’ombraj la shalèr i donn paké.

Zot va dir amoin moin la pa invant la poud a kanon kan mi di sa. La Rényon lé dann in band inter-tropikal (rant tropik kansèr épi tropik kaprikorn) néna son sézon fré épi son sézon sho. In pé i di son sézon sèk épi son sézonn plui. L’èr la, i pa shanj arien é dir in n’afèr konmsa sé sinploman pou donn manjé la lang.

Kroi sa zot ! Kroi zot sé in n’afèr san pour san natirèl. Kroi azot demoun lé pou arien dann sak i ariv. Na lontan ni koné sa ! Si ou i sava défrish ala foré, ni vé ni vé pa, mé sa néna son l’inflyans dosi lo tanpératir, dsi la plui. Zot i koné Paul Vergès, demoun i apèl ali, lo moun la plant in milyon pyé d’boi é si tout sak l’av lo pouvoir l’avé fé konm li, moin lé sir nout klimana n’arté pa parèye sak ni koné zordi.

Mé la pa sa solman : avèk z’ot l’aktivité, bann kapitalis la répann bann gaz avèk l’éfé d’sèr in pé partou, mèm dann l’androi na poin bonpé l’aktivité imène. Paul Vergès sé lo moun an promyé isi La Rényon la par réshofman-dérègloman kli matik si tèlman bann zoinalis la pans néna kékshoz i tourn par ron dann son tète. Poitan li l’avé rézon é demoun déor la rekonète li l’avé rézon.

Kosa noré arivé si tout demoun l’avé pran konsyans nout planète té an danzé, Mi pans nora trouv pli vite lo solisyon k’i fo ; zordi i di, pé sfèr i gingn ar pa anpèsh lo tanpratir dépass in rogoumantasyon plis dé dégré ; arienk apans sa, mi majine mondyé ségnèr, la pi in shalèr sé in fé sho.

Nb Mi souvien dann tan z’étid la poursuiv amoin in pé, l’avé in kamarad té i shant shanté dsi son gitar é zis dé pti mo pou zot : dann in shanté : « Nou la pa zanglé pou vni zomar, toultan k’solèye i tap tro for. »

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus