La povrété dann in sistèm ékonomik é sossyal inzist

29 désanm 2025, sanm Justin

Néna inn-dé zour dsa mwin la antann dann in radio in moune lété-d’apré sak li di-étoné antann bonpé dmoune apré plégné pars avèk zot pti rovni lé dir azot pou ariv la fin lo moi, mé li domann ali pou kossa néna in bonpé d’moune i pouss shario dann bann gran sirfass. Donk d’apré li néna konm in mistèr. Mé atann azot ! sa té inn fasson pou kritik lo moune i bénéfissyé bann prime noël…

Sirésèrtin, dann son fasson d’kozé, li téi vé dir, final de kont kréol néna de koi ranpli zot boujaron, donk lé pa nésséssèr zot i fé pityé konmsa… Défoi ou lé a d’mandé kossa in pé i konpran sak i éspass vréman dann nout sossyété é prinsipalman son prinssipal défo, in tro gran linégalité rante sak na pwin lo moiyin pou viv normalman é sak néna tro d’moiyin pou amenn inn vi d’pacha.

Si olèrk bate la lang initilman, in pé i partiré rogarde bann shif dsi lo rovni bann rényoné. Pars kan i di la moityé bann zanfan i viv dann in falmiye pov sa la pa in linvanssion. La pa non pli in l’invanssion kan i di pré d’karant pour san bann famiye rényonèz lé pov é talèr a popré vin pour san demoune i viv dann la mizèr. Sa sé bann shif k’i di é sa la pa ditou in bann shif invanté. Pars an fète néna dann noute sossyété sak lé né lo bon koté é sak lé né lo mové koté. Sak lé né bonkoté sé konmsi zot i priv azot de rien, é sak lé né mové koté ni pé dir zot i pass lo tan pou aral lo dyab par la ké.

Biensir mi antan in pé apré dir sak lé pov, mèm mizèr, sé pars zot la rodé é sak néna lo moiyin sé sak la forssé pou ariv landroi zot lé arivé. Lé tro fassil dir dé shoz konmsa é d’obliye dann kèl sossyété in zist ni viv. Mé la sossyété é son bann règloman d’inzistiss ni pé dir sé in konstrikssion k’i dépann pa d’nou mé lo rézilta d’in sistèm néo-kolonyal ké ni vé, ké ni vé pa, ké ni rojète é ké ni rojète i ki rèss la ziska zordi.

In légzanp : la povreté. Lo tan i pass mé la povreté i diminyé pa. Poitan sé in lobjektif global déssèrtin péi la done azot épi zot la trapé é d’ote la done azot mé zot sistèm lé si tèlman inzist zot lé pa paré pou trapé. Apré katrovin zané d’départmantalizassion, nou lé ankor dann sistèm inzist la. Pars okin gouvèrnman La franss, gosh konm droite, la zamé vi sa konm in priorité.

A bon antandèr salu !

Justin

PadportImpasse du modèle

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 82e année


+ Lus