La Rényon i doizète a par antyèr, pou sak èl i lé, dann l’indyanoséani !

27 févrié 2017, sanm Justin

Mardi promyé mars 32e konsèy minis la COI (komisyon l’oséan indien) va réini isi shé nou. Kosa zot i anpans ? Pétète zot i pans sa in n’afèr i konsèrn pa nou vi ké nou na poinn pouvoir dann sète afèr-la. Pétète zot va di : lé normal nou na poinn pouvoir la-dan vi ké sa i intérès sirtou désèrtin z’éta dann l’oéan indien é La Rényon sé pa in éta, donk lé normal ni kont pou la po patate dann sète afèr-la ?

Mé alon réfléshi in pé pou sèye oir klèr la-dan é débaras anou in pé avèk sak ni pé apèl bann l’argiman toksik.

Dabor La Frans lé dann l’Erop pou son l’istoir, pou son zéogréfi, pou son kiltir é pou son l’ékonomi. Mèm pou son l’avnir : sé pa isi dann l’oséan indien èl va fé sa. Son prinsipal z’intéré la pa isi dann l’oséan indien.

An konparézon La Rényon lé dann l’oséan indien, pou son zéografi, pou son l’istoir, pou son kiltir, pou domin son dévlopman andojène-mèm si nou sé in réjyon fransèz épi éropéenne.

An pliské sa, La Frans la inpoz son prézans dann l’oséan indien a komansé par son kolonyalism épizapré par son néo-kolonyalism. Sé par èl ké bonpé péi l’oséan indien la pankor trouv shomin z’ot dévlopman : sa lé vré pou bannzil komor, sa lé vré pou Madégaskar, sa lé vré pou in bonpé z’il èl n’oré di kité mé èl la pa kité konm Mayotte, eropa, juan de Nova é d’ot. Sa lé vré pou La Rényon, in départman atipik konm l’Insee i di.

Arzout èk sa, in zour ou l’ot nou va marsh dann shomin nout dévlopman. L’èr-la nou va tourn anou vèr l’erop sansa vèr bann péi l’oséan indien ? Sé pa la-ba dann l’erop ké nou va fé nout l’avnir mé isi dann l’oséan indien kosté sanm bann péi émèrjan, avèk anplis in-dé gran-gran péikonm l’Ind, épi bann puisans moiyène konm L’afrik di sid, épi d’ot ankor.

Alor, fransh vérité, si ni doi rant dann la Coi, sé pa par La Frans, sé par nou é pou in rézon bien sinp : problèm rant voizin i règ rant voizin pa avèk sak i sort pèrpète lé z’olivète é mi domann éskiz mé la frans par raport l’oséan indien sa sé in péi d’déor sa.

Astèr, mi konpran bien nou lé pa indépandan donk ni doi trouv in térin d’antant avèk La Frans épi bann péi la COI, mé sa la pa in rézon pou fout anou dann kanal par raport l’indyanoséani é sa sé in n’afèr ni pé pa é ni doi pa siporté.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus