La Rényon i fé lo ni é La Franss i ponn dodan

24 novanm 2023, sanm Justin

Mézami mi koné pa si zot i panss konm mwin, si zot ossi zot i panss La Rényon lé pankor dékolonizé pou vréman. Arzoute èk sa, shak foi kolonyaliss fransé lé gingn lokazyon amontre son figuir li la pa s’anpass amontré.

Zot i rapèl lo plan Paul Vergès pou lotonomi dann l’énèrji ? Sa té in n’afèr téi marsh bien é si dann tan Sarkozi in gouvernman l’avé pa désside koup an dsou ébin zordi nou noré té fine trape noute lotonomi énèrzétik - dizon La Rényon antyèr noré té konm la komine Sinte Sizane otonome dsi la késtyon d’lénèrzi.

Astèr i antann parl French Tech La rényon, konm in linstriman noute dévlopman réjyonal. Mwin ossi mi souètré sa, mé sha éshodé i krin lo froide épi mi yèmré nou néna in plan pou dévlope noute lékonomi, é sa sé kékshoz i manke anou bonpé pou l’instan - in plan pou bann rényoné par bann rényoné.

Aprésa mi pé pa anpèsh mon tète travaye : mi koné lo French Tech d’apré sak mwin la lir sé kékshoz lé konpri dann ministèr lékonomi La Franss donk sé d’apré mwin konm in ménass dsi noute prop dévlopman par nou mèm é mi oi gro konm in mézon, La Franss dévore french Tech La Rényon avèk apéti épi toute sak néna in volonté d’lotonomi par rapor ali.

Néna galman in kékshoz la pa éshape amwin konm la pa éshape bann zélu l’outremèr sé in famé lartik 55 d’in loi pou ankouraz bann demoune laba pou vni instal azot dann bann péi l’outre-mèr. Aprésa gouvèrnman la fé sanblan rokil in pé épi la di lé pou bann loutremèr pou vnir instal azot dann zot landroi... é pou fé kèl dévlopman ? Sak lo plan lé pa ankor ékri !

Mézami éskize amwin mé mi fé pa konfyanss gouvèrnman La Franss… Sinploman pars nou lé pa dékolonizé lo kolonyalism lé à l’afu konm lo shat apré sirvèye zoizo dann mon kour é mi koné a la fin d’la fin kissa k’i gingn... Mi vé bien k’i ésplike amwin ké mwin na tor kroir sak mi kroi, mé mi pé dir azot lé pa gagné d’avanss pou bann zésplikèr.

A bon antandèr salu !

Justin

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus