An atandan, kabri i manz salade

La Rényon : in zanfan dsu dë i viv dann in famiye pov

2 mé 2022, sanm Justin

Mézami, mi pans zot i ansouvien kan l’Insee la done shif-la : 46 % bande zanfan la Rényon i viv dann bande famiye pov.

Bien antandi néna in pé la vèrs larm krokodil, lé zot pou déssèrtin la trouv lété bande famiye pov l’otèr. D’ote ankor la panss linzistis sa sé in n’afèr ni koné issi La Rényon é la pa rienk zordi lé konmsa.

In gouvèrnans an kite ta bouète, sé in gouvèrnans an kite ta bouète.

Antouléka, mwin pèrsonèl, mwin la panss gouvèrnman téi sava sote dsu lokazyon pou amont son gran kèr donk rogoumante bande zalokassion prévu pou marmaye, pétète mèm mète an plass in nouvo lalokassion. Mwin la même antande dir gouvèrnman téi sava fé pou La Frans épi pou bande péi l’outremèr kékshoz i égziss déza dann déssèrtin péi lo nor l’érop, in rovni inivèrsèl.

Donk mwin l’avé abntande parl kékshoze konmsa mé gouvèrnman l’avé d’ote mimite pou tapé. Sirman la mète an route in groupe roflékssion é lo group la pèrde pédal avan d’ariv o boute. Mé la pa bouzé… Shak foi i anparl bande demoune pov lé konmsa é bien antandi kan i anparl bande zanfan pov lé parèye.

Dann fon mon tanière, mwin la pans bande résponsab bande péi l’outremèr, té i sava fé préssion dsu gouvèrnman pou li bouzé. Mé mwin la tronp ankor in kou é mi éspère – pa zordi pa domin – nora in réakssion dann bon sans… Mé gouvèrnman té tro okipé pou rapovrir bande klass moiyène, po raze la pinte bande rotrété, pou diminyé noute pti lépargn épi pou bate tanbour dsi son prouèsse pou tape in maladi pli intélizanss ké li.

Boudikonte i paré demoune – pa toute, ziss in pé – la gingn in san éro épi l’arète la. Sa mwin la antande pars demoune la pa gingné la fé wati-watia dann radio épi la kriye linzistis bien sir.

Mwin néna in kamarad la di amwin konmsa : Pou koué k’ti vé ké bande rish i okipe konm k’i fo bande pov, é pou koué k’ti vé, bande demoune néna zanfan rish i sava soussyé bande zanfan pov. Zot sèl soussi sé la répréssion boudikonte… alor konte pa dsi zot pou alé fé dé shoze i konsèrne pa zot épi zanfan sa lé kaziman inossan é la pa zot-pou linstan-va annuiye lo pouvoir établi.

Alor pandan s’tan-la, kabri i manze salade é bande zanfan pov i kontinyé viv dann bande famiye pov. Sé la loi natirèl non ?

Justin

PadportImpasse du modèle

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus