La Rényon néna in nouvo l’évèk ! In n’afèr inportan sanm pou mwin

16 octob 2023, sanm Justin

Lo père Pascal Chane-Teng i ranplass Mgr Aubry konm évèk Sin-Dni La Rényon — alon di évèk La Rényon é sak mwin lé sir sé ké sa sé kékshoz k’i bote amwin in pé. Si mi domann azot si sé kékshoz inportran, mi panss bonpé va réponn par oui avèk sirman shakinn son rézon. Mé pou kossa sa lé inportan é sé la mi panss néna plizyèr fasson oir lé shoz. Ala la myène antouléka :

Dabor in moune La Rényon i ranplass in moune La Rényon é tanmyé pars nou noré pu bate aryèr é fé ranplass in moune La Rényon par in moune i sorte déor, mé rozman l’égliz katolik dsi lo poinnvizé-la, i rèst fidèl l’analiz èl la fé kan néna karante sète an in moune déor la démissyoné épi la ranplass ali par in moune d’shé nou.

Aprésa in moune La Rénion, in shinoi Rényoné, i ranplass in kréol La Rényon é mi panss sa i sava dann sanss noute kréolizassion mèm si lo shinoi Rényon i lèss pa son kiltir shinoi tonbé é sa lé bien, mé an mèm tan son kiltir rényonèz lé bien la é sa lé bien galman. Antouléka sé sak mi antrovoi kan mi ékoute ali.

Inn néna la zénèss é l’ote néna la sazèss mé sa lé fassil pou dir, pars lé possib d’ète jenn épi saz an mèm tan. Lo koté artistik é poète sa lé inportan sa ? Mi panss oui pars ni koné bien noute pèp néna souvan in léspri fonnkézèr é k d’antann lo bann shan — avèk in gayar mélodi — sa i pé ral anou. Mi parl pou l’ansien pars lo nouvo mi koné pa si li fé fonnkèr mèm si ni antrevoi in gou pou la mizik. Mé konm i di, la pa an in zour i koné in moune é la vitèss néna son tan.

Toussa, mi pé konprann mé kèl rol l’égliz va zoué dann toussa konfli néna dann noute réjyon avèk la konkiranss rante bann grann-méga-puissans — sak i borde loséan indien épi sak i sorte loin pou mète zot kiyèr sal dann marmite i bouye pa pou zot, arzoute avèk sa lo bann rézidu lo kolonyalism franssé épi britanik. Néna danzé ladan é l’égliz katolik pa solman sète La Rényon, néna son rol pou zoué. Lakèl, mi koné pa, mé mi éspèr in rol progréssiss épi in rol sazèss kante mèm…

Sé pou dir azot bann zévèk loséan indien i sava pa dor dsi zot dë zorèye, konm bann shèf lé zot rolijyon é oir zot bon rolassion sé kékshoz lé bien mé zot va marsh dann sans la dékolonizassion sansa non ? Mé in traka par zour é ni pé arète la pou zordi mé a suiv, sa lé sir !

Abon antandèr salu !

Justin

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus