La Rényon, néna son bann tandon d’achille é lo kou lé mortèl l’androi la !

25 zanvié 2018, sanm Justin

Mésyé, mé dam é médmoizèl, Bèrguitta l’ariv konm in kékshoz insignifian : zordi li tonm tanpète, domain tanpète modéré, apré d’mi for tanpète, i kék z’èr la batiz ali siklone. Momandoné in pé la ziska pansé li téi sava fèr pshitt dann lo la mèr.

Antansyon la météo, té i koné pou son par sak téi sar éspasé si tèlman z’ot afèr lété bien kalkilé. Solman, antansyon, zot i koné dsi l’internet néna in bonpé kalité la météo zis la lang i kal anou pou suiv tousala. Pars pèrsone i tronp pa d’apré sak i péré mé la météo Maurice néna son prop l’analiz, lo météo frans néna la syène, lo météo l’amérok li osi li tourn son fime, épi lé zot galman.

Mé oila : si in moun sé in kapor é si la maladi la zamé abate ali kansréti in pti pé, in maladi i ariv é li brann mèm pa. Mé si in moun lé afayi, é si in nouvo maladi konm in kour d’vant, in révolisyonn vèr, in tanbav karo épi d’ot ankor sa i atak ali é bin i lèss aoli dann in mové zéta.

Ni pé dir La Rényon té in p ékonm sa/ Lé vré késtyonn mortalité la pa rafal in bonpé zis inn d’apré sak i di mé a natir maltrété par in bann san konprann lété fine atak é kan la natir lé ataké sé la lo konsékans lé pa bon pou li.

Mi sort aprann dann plizyèr komine néna désèrtin z’androi i fo demoun i lèv l’ankr pars néna danzé san tardé. Biensir demoun i konpran pa in n’afèr konmsa : dann atan z’ot gro momon lété déza konmsa, dann tan zot défin gro papa mèm to, dopi in bann zénérasyon lé konmsa alor pou kosa néna danzé. Danzé out papa ! Danzé out momon ! Moin moin lé pa an danzé pou mon par.

Mé élas, Ménélas, mon kèr lé an filas, in natir maltrété i afayi é kan li afayi sé lo moun li mète an danzé. Banna i pran bann z’arété é si ou lé pa kontan ou néna k’a pran Konstan. Sé sak ni aprann pou in bann komine dann sid. Mé lé zot ? lé zot osi néna z’ot tandon d’Achille é lo kou lé mortèl séte androi la.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus