Pa pou son larzan ! pa pou son bank santral !

La répiblik islamik komor lé indépandan (RIC) ?

10 mai 2023, par Justin

Mézami mi sava done azot in list demoune. Apré m’a di kossa i lé. Pou komanssé la list demoune : Abdallah Ahmed salim-Stephane Tabarie-Mlahaili Ali-Fleuriet vincent-Rucker Laurent-Yahaya mohamed houmadi-Hugounenq Refane-Jacolin Luc-Agathe Blanchard-Charpentier yves-Charif Saïd Assane

Figuire azot sa sé lo Konseil l’Administration la Bank santral des komores donk lo konsèye l’administrassion la bank santral in péi indépandan i apèl La République Islamique des Comores (RIC). Zistoman lo péi lé angajé dann in bra d’fèr avèk la franss dsi le l’opérassion Mwambushu. Anplis zot i koné sé lo péi la pèrde in il-Mayotte- kapté par la franss d’in fasson ilégal apré in référandome l’ané 1974.

Pou rovnir dsi lo konsèye l’administrassion la BCC (banque centrale des Comores) ni konstate in n’afèr : ladan néna uite pèrsone si i konte pa in sipléan é an parmi lo bande moune néna 4 néna in nom komor, épi sink néna in nom-mé nou la di néna insipléan donk i konte pa.- éropéin,franssé mi panss. Normalman la bank santral in péi sé in bank néna la résponsabilité la politik finanssyèr dann in l’éta. Donk sa lé inportan.

Mé oila olèrk sé in lorganism komor sé in l’organismm miks komor épi franssé. Sa i vé dir lo péi indépandan soidizan dsu lo plan finanssyé li lé pa indépandan ditou pars lo bande franssé lé dann konsèye i avèye azot konm lé dsi l’fé é néna in trété rant la franss épi komor pou garanti so l’éspèss sistèm miks.

Si zot i vé alé rogarde dsi l’internet pliss ransègnman mé si lé konm dann bande péi lo fran CFa lé sir ké la politik finanssyé lo péi lé bien kaparé par bande mèrsénèr finanssyé i syèz dann son konsèye d’administrassion. Mi pé ankor azout sé lo trézor piblik La franss i gardien lo bande z’avoir komorien é pou kèl rézon, sé pars la franss i garanti sak i apèl la konvèrtibilité avèk l’euro. In n’ote pti ransègnman : sé la BCC ki désside fé inprime la moné-sa i apèl frappé- é lo gouvèrnman komor mèm son prézidan na poin zot mo pou dir. Apré pou inprime bande biyé, épi frape bande pyèss sé an franss k’i fé sa dann in vil i apèl Chamalières.

Mon romarke pou zordi sé k’in péi indépandan konmsa lé pa indépandan ditou é sé sa ké nou rényoné ni doi konète avan blablaté dsi lo soidizan indépandanss komor.

A bon antandèr, salu !


Signaler un contenu

Un message, un commentaire ?


Témoignages - 82e année


+ Lus