La route la soie, sé koi ?

20 out, sanm Justin

Ni antan kékfoi dann zoinal bann zoinalissti parl la rout la soie. Sirman ni domann anou kossa i lé so rout-la. Kossa li lété dann tan lontan é kossa li lé zordi. Si mi souvien mon rèstan d’souvnir lo tan mwin lété dann bann klass konm sizyèm épi sinkyème, mi rapèl sa lété in lansanm la piste épi bann rout maritime pou zoinn l’Asie avèk l’érop pou transporte bann marshandiz bien préssyé konm la soie biensir, mé ossi konm l’or épi lo bann diaman, épi bann zépiss, kékshoz téi koute shèr dann tan épi téi raporte bonpé pou sak téi oz suiv rout-la.

Sak lé fini lé fini, mé pou bann shinoi k’néna la mémoire épi la kiltir sak lé fini i gingn ronète sou la sand. Pars si avan, dann tan lontan, l’avé bann marshandiz préssyé, koméla néna d’ote ankor pli préssyé é lo mond ni koné zordi la bien bézoin bann marshandiz-la… Ni vé parl la téknoloji, ni pé parl ankor bann tèr rar épi toute in bann produi lé nésséssèr pou lo dévlopman kontanporan. Ni pé ankor parl lo pétrol épi bann produi pétrolyé bien nésséssèr pou bann péi i baz zot puissanss dsi la téknolozi lo vintéinyèm syék.

Astèr si néna in rout la soie koméla ni pé domann anou par oussa la rout-la i pass : li pass dann bann gran séktèr kom la chine, l’asie centrale, La Perse, épi l’okssidan. In nouvèl rout maritime i pass par lo pol nor… Biensir sa la pa in sèl rout dsi la tèr épi in sèl rout maritime mé li konbine lo raye, la rout, la mèr. Li pass pa tro loinn d’nou pars li pass ossi dann l’oséan indien. Mi arète-la mé sak mwin lé sir sé k’la nouvèl rout la soie, partou oussa èl va passé v’amenn in bann rishèss pou in kantité d’pèp.

Biensir lé pa in rout kolonyal mé in rézo gagnan-gagnan pou in kantité d’péi konmm zot i pe oir dsi zot téléfone é mi souète zot i ransègn azot bien an déor d’bann médya kolonyal épi néo-kolonyal sak néna konm ADN lésploitassion bann péi é bann pèp.

Ni retrouv pli dvan é ni pé kotinyé diskité.A bon antandèr salu !

Justin

MondialisationChine

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 82e année


+ Lus