Projection du film « Chagos-La Haye : l’odyssée d’un peuple »
1er août, parMardi 28 juillet 2026, j’ai participé à la projection du film de Selven Naïdu « Chagos-La Haye : l’odyssée d’un peuple ». Photo : le (…)
3 séptanm 2020, sanm

Mézami, mi pans zot konm moin, nou lé pou l’otonomi alimantèr é mi pans bien néna in kantité d’moun lé pou sa koméla. An touléka, kan ou i koz avèk demoun, ou néna linpprésyon demoun i profèr bann produi péi, i pans banna néna l’avnir shé nou. Sof ké, la plipar d’tan demoun i di bann produi ni fabrik isi lé shèr mé lé a oir kant mèm.
Mé oila in lasosyasion la suiv demoun i sava fé zot kours é lo shif zot la kalkilé i fé pa plézir bann rényoné. D’apré sak banna la kalkilé, l’otonomi alimantèr rokouv solman 15 % bann produi rényoné é bann produi déor 85 %. Ni pans sa sé in mové zafèr, in mové sityasion pou nou. Ni pé pa kontinyé konmsa !
Ni pé pa kontinyé konmsa pars dabor inn ni pé fé otroman : otroman pou lo ri, pou mayi, pou mayi-pinm (sorgho), mèm lo blé i pous isi La Rényon. Ni pé ète otonome pou la vyann, pu bann frui, bann légime kisoi fré, kisoi an sirzélé. Ni pé zète otonome pou poisson - an gro pou nout sékirité alimantèr. Ni pé é i fo ni réisi.
Ni pé pa kontinyé pars La frans épi l’érop la foute anou dann in pyèz konmsi nou té arienk in kontoir d’vant pou tout bann produi déor... Ni pé manz bio an touléka san produi shimik, épi san zinsèktisid pa natirèl. Lo randman nout tèr lé bon épi an plis nou lé pa andikapé par in gran livèr : dé, troi rékolt dan l’ané sa la pa pou fé pèr nout bann plantèr.
Kosa i fo fé alor ? I fo mète in plan pou nou trap nout sékirité aliman tèr. Mé kisa I sava fé plan-la ékisa I sava amen ali o bit ? Nou rényoné ? Dké nout éstati i pèrmète pa nou sa. Domaz nout min lé anmaré dann do ! Pourtan ni pé, poitan sé nout shoi, alor fé pété rényoné. Fé pété pou l’otonomi alimantèr.
Mardi 28 juillet 2026, j’ai participé à la projection du film de Selven Naïdu « Chagos-La Haye : l’odyssée d’un peuple ». Photo : le (…)
In kozman pou la rout
Système à bout de souffle
Le Président de la Chambre de Commerce et d’Industrie de la Réunion prend acte de l’engagement de la Ministre des Outre-mer, relayé par la presse, (…)
À chaque annonce de fermeture de services publics, à chaque recul social, à chaque renoncement budgétaire, le même chiffre est brandi comme une (…)
Ce courrier fait suite à celui précédemment publié ayant comme titre : « Comment la conscience émerge-t-elle selon Antonio Damasio ? ». Je n’en (…)
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)
315 emplois supplémentaires en trois mois
Versement du reliquat de l’aide à la production de canne à sucre pour la campagne 2025-2026
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)