La sékirité alimantèr, posib partou, mo d’ord révolisyonèr

6 out 2020, sanm Justin

Mé zami, moin la pèr in pé va arprosh amoin di sak i di partou. Pars lé vré mi sava di sa. Mé akoz mi sava di sa ? Akoz pa plito di, épi ékri sak i di pa, épi sak i ékri pa. Mi pans si demoun i di sa, sé pars zot néna bézoin di sa. Si demoun i ékri sa, sé pars zot la bézoin ékri sa .

Mé sa , sé koi ? Sé sak i apèl la sékirité alimantèr, sak in pé i apèl l’otonomi alimantèr mé si zot i rofléshi bien néna konm in nyans rant inn épi l’ot : i l’otonomi alimantèr ? Dizon sa i pé zète lotosifizans dann la prodiksyon manzé pou la popilasyon. La sékirité alimantèr, sé kan ou i produi in gro noiyo sak la popilasyon la bézoin épi ou i konplète avèk sak d’ot moun, dann d’ot péi i produi pou lo bézoin bann zabitan.

Si ou i rogard dsi l’internet, ou i rann aou kont lo dézèr i vien vèr é konm in priorité sé donn manzé la popilasyon, demoun i produi zot manzé. Epi osi bann plant médikaman zot la bézoin, épi ankor lo bann séréal, épi d’ot shoz konm kafé, sansa lo té, sansa ankor bann rasine épi d’ot shoz akonpagné avèk lélvaz. Lo dézèr lé pi dézèr partou ousa néna in volonté mète ali an valèr.

Na poin lontan, moin té apré rogard in zimaz in l’androi koté Marakèch dann péi Marok. In l’androi sèk pa pou zoué, mé oila, bann demoun la trouv in manyèr pou kolèkt la rozé, épi lo pti pé d’lo néna dann l’èr. Avèk sa kosa zot la fé ? zardin mé zami, bitasyon lélvaz kabri épi dromadèr-djemel konm i di dann péi la-. Ala ké bann plantasyon la pousé, ala ké demoun la gingn pou manzé, ala ké bann madam la parti vann lo sirplis dann la vil. In rév-rév olisyon pou l’moun landroi.

Tazantan, dann zoinal, sansa dsi l’nternet, ou i oi zimaz bann prodiksyon lontan : bann frui, bann légime, bann rasine é do ri. Do ri ? Inposib plant sa isi ! Mé inposib la pa kréol rényoné… Partou dsi la tèr, la sékirité alimantèr lé posib é lé fézab. Mé antansyon la sékirité alimantèr sa sé in mo-d’ord révolisyonèr ! Li néna son bann zami, mé li néna osi son bann zènmi é kroi pa bann zènmi i dor dsi zot dé zorèye.zot i bouz pa toultan ké zot sipèrbénéfis la pa kontrayé, mé lo zour i lé kontrayé zour-la… Mé alon pa parl sa asoir. Alon lèss sa pou in ot zour.

PadportResponsabilité

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus