
La vérité lé tétu ! i pé pa tourn ali lo do kontinyèlman !
4 juillet, parMézami, mon bann dalon, si in zour in listorien i désside rakonte anou bien konm k’i fo listoir La Rényon, mwin lé sirésèrtin li va parl anou (…)
21 séptanm 2017, sanm
Mon bann dalon, m’a dir azot in kékshoz : mi antan désèrtin moun apré anparl la shèrté d’la vi. Solon sak i paré, i diré ala lo prinsipal roprosh zot i fé par raport la vi. La vi lé tro shèr, é l’arzan i fé défo. Somenn pasé inn-dé dépité la parti louk in kou bann pri é zot la di in n’afèr la pa pou étone amoin ; zot la di, la vi lé ziska karant pour san pli shèr ké la-ba dan l’érop, sansa dann La Frans.
Donk, si mi konpran bien, si lo bann pri lété karant pour san pli ba, nout problèm noré té an parti réglé… Pétète m’a étone azot !? Pé s’fèr zot va pans Justin la tète la bloké ? Mé m’a dir azot, pou moin la shèrté d’la vi la pa nout prinsipal problèm. Ousa i lé nout prinsipal problèm alor ? Pou moin li port dsi nout mal dévlopman.
Mal dévlopman ? Ala nout prinsipal problèm ! Pou kosa ? Si nout péi La Rényon lété in pé myé dévlopé. Si la majorité d’moun té i pé gingn z’ot soso par z’ot travaye, dann l’ékonomi nout péi, lé shoz nora prézant in pé myé pou nou... Zot i koné shak ané nana trèz-katorz mil pèrsone i ariv dsi sak i apèl lo marshé d’travaye é la poin travaye pou toulmoun :
kisoi dann la plantasyon ou bien l’élvaz, kisoi dann l’indistri sansa lo l’artizana, kisoi ankor dann komèrs osinona dann bann sèrvis, kisoi dann l’ékonomi blé, kisoi ankor dann la bank, la finans lo touris, kisoi ankor dann sak i apèl la rodistribisyon...
L’èrla, nou l’apré poz nout problèm konmsa : si nana dé shoz pou fèr, donk si nana travaye pou d’moun fèr, i sifi donn demoun travaye, mé dann nout sosyété la pa konmsa ziska zordi lé shoz i marsh. Si demoun nana dé bozoin, i sifi donn azot lo voul pou z’ot bézoin… Zot i pans pa nana kékshoz i klosh pa la-dan ? Zot i pans pa nou lé dann in problèm mal dévlopman ? Zot i pans pa boudikont sé pars dabor lo kolonyalism, épizapré lo néo kolonyalism la mète, dopi dé tan é dé tan, lanspèk dann nout dévlopman ékonomik ké nou lé randi, l’androi nou lé randi… Mi vé pa di par-la la shèrté d’la vi sé in détaye, mé mi vé dir lo kèr d’ lo problèm rényoné, li lé pa la.
Ousa li lé alor ? Sinploman par lo fète nout péi lé pa sifizaman dévlopé é si li lé konmsa sé par lo kolonyalism épi lo néo. Konmsa mi oi lé shoz é pa otroman.
NB - Mète lo shèrté d’la vi dann kèr nout problèm sé marsh dsi la tète é pa dsi lo pyé konm demoun normal, dizon sé rézone konm in tanbour é pa otroman.
Mézami, mon bann dalon, si in zour in listorien i désside rakonte anou bien konm k’i fo listoir La Rényon, mwin lé sirésèrtin li va parl anou (…)
Au 1er juin, les chiffres du ministère de la Justice ont établi à 84 447 personnes détenues pour 62 566 places. La surpopulation carcérale (…)
Vingt ans après la loi Handicap et au terme de six mois de mission, les rapporteurs Audrey Bélim, (Socialiste, Écologiste et Républicain – La (…)
L’État poursuit les versements d’indemnisations des aides en faveurs des exploitations agricoles sinistrées par le cyclone Garance et la (…)
Pierre Moscovici, président de la Cour des comptes a assuré que “ceux qui peuvent plus doivent contribuer davantage”, car “nos finances publiques (…)
Les discussions sur l’avenir institutionnel de la Nouvelle-Calédonie, menées sous l’égide du président, sont entrées dans le vif du sujet, le 3 (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
Mézami, mon bann dalon, mi panss zot i rapèl la mortalité, laba dann Moris, lo gran kiltirèl épi politik Dev Virashwamy ; li lé mor na pwin lontan (…)
La dette française atteint 114% du PIB au premier trimestre, soit près de 48.800 euros par Français. De fait, des crédits initialement prévus « ne (…)
La Réunion fait partie des régions françaises les plus touchées par les conséquences sanitaires, sociales et judiciaires de la consommation (…)
Sur proposition de Gérard COTELLON, directeur général de l’ARS La Réunion, Patrice LATRON, préfet de La Réunion, a décidé le retour au niveau 2 du (…)
1993- La disparition de Lucet Langenier. Elle a été brutale, prématurée et a frappé douloureusement non seulement sa famille mais aussi ses (…)