La solidarité la pa in parol anlèr : Sirtou sète bande gran rényoné dann tan lopréssion épi la réprèssion konte lo pep malgash

24 févrié 2022, sanm Justin

Mézami dopi inn-dé zour mi anparl azot Madégaskar. Si mi fé sa sé pars pou mwin, ni vé ni vé pa, pa zordi pa domin noute déstin sé d’ viv in pé dann landroi ni lé é viv in pé avèk noute voizin – an bone antante bien antandi – é kan zour-la v’arivé mi panss nou va rapèl toulmoune kossa momandoné dann in sityassion difissil bande gran rényoné la fé an antante avèk noute bande frère épi noute bande sèr Madégaskar.

Mézami, zordi mi sorte fé in pti roshèrch dann zarshiv noute zoinal Témoignages é mwin la trouv sak mwin té apré rodé in kozman noute zoinal la fé kan Francis Sautron la parti dann péi dé mor. Konm mwin la di azot yèr, Francis té in gran zami lo pèp malgash é oila in tèks mwin la lire é k’i anparl noute gran kamarade. Sa in tèks Victor Rajasoa é oila kossa li di an parlan d’noute kamarade :

« C’est une personne extraordinaire dans ses engagements pour la liberté et la démocratie… Diego-Suarez se souviendra toujours de cette personnalité de grande qualité ; c’est un symbole de l’amitié entre Réunionnais et Malagasy. Que sa mémoire reste vivante dans nos cœurs et dans notre histoire. »

Demoune la rakonte amwin listoir Louis Leichnig, in gran rényoné, na pwin in plak, in ru, in lékol épi in sèl moniman i porte son nom issi La Rényon. Li la sèrv konm solda madégaskar dann tan la réprèssion la tyé par-la san mil pèrsone. Figuir azot, kan l’armé La franss téi désside bombarde in vilaze épi tyé vèr é sèk Louis la gingn prévnir d’moune lo soir é lo matin la bonbardé mé la bonbarde in vilaz vide pars lo moune té fine sov dan la foré. San mantir sa in éro pou nou rényoné, konm pou lo pèp malgash.

Mi pé dire azot ankor dë mo dsu Raymond Vergès : li lété député kan la pète la révolte dann Madégaskar é l’assanblé téi sava rotire limmunité troi député malgash Ravohangy, Raseta, épi Rabemananjara pou fé zot prossé. Bande député franssé l’avé borde bande député malgash kondané d’avans. Paul i rakonte Raymond, son papa, la parti oir son troi kolèg é l’amontr dovan toulmoune son préféranss rante lo bande zopréssèr épi bande konbatan la liberté. Mé mi panss in zour nou sèye rakonte sa an détaye.

Mézami toussa i konte dann listoir komune dë pèpe é sa sé in n’afèr, sanb pou mwin, i fo pa ni obliye zamé.

Justin

PadportMadagascarRaymond Vergès

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus