Un vestige de la société esclavagiste est en train de tomber
11 juin, parCourrier des lecteurs
Dê foi lo mèm tite ; si i gingn tirinn lé bon
13 mai 2023, par

Mézami, si zot la bien rogarde la télé-osinonsa ékoute la radio, lé parèye-sirman zot la antande kékshoz é si zot néna mèm l’opinyon ké mwin, dsi so poinnvizé-la, mwin lé sirésèrtin zot ossi zot la du rofléshir dsi sète afèr-la.
Kèl afèr ? La souvrènté alimantèr, ni pé dir ossi l’otosifizans sansa lotonomi. Zot i koné bonpé d’moune issi shé nou lé pou sa é biensir zot-konm mwin-i panss sa lé long pou arivé. Mé figuir azot, d’apré sak mi antande, olèrk aproshé sé in n’afèr i éloign. Parét’il l’ané passé nou la inporte ankor pliské d’abitide bande frui épi bande léguime i sorte léstèryèr.
Par la fasson la di sa, dann télé mwin la konm konprande in pé té kontan sète afèr la souvrènté alimantèr i roul pa konm dsi dé roulète. Poitan la promyèr ministr la kant mèm di, anparmi bande téritoir l’outre-mèr La Rényon lé kant mèm bien avanssé par raporte lé zot, mél o zoinalisti sorte déor la kal aèl dsi sa san kal aèl dsi d’ote shoz..
Mé oila sirman néna késhoz i manke anou. Si ni pran inn-dé légzanp : téi fé prèss pa lissé, fitintan, issi shé nou, sof kan konsèye réjyonal la gingn la konpétanss é dopi néna in kantité lissé-mèm konsèye réjyonal i sorte program ankor dë é sak lé inportan. Parèye pou konsèye zénéral-départmantal- avèk son kantité kolèj. Pou mwin lé sinp, si i vé kékshoz i dévlope, done bande rényoné la résponsabilité. La pa nou pou lèss noute péi an aryèr. In sorte patriotism si zot i vé !
Sa la pa in késtyonn lissé, ni d’kolèj, ni d’lékol l’inzényèr, mé mwin lé sirésèrtin si néna rényoné pou pran la tète biznèss-la, li lé pou avanssé. A komanssé kissa i done sa ? Konsèye zénéral, réjyonal , sansa in l’institission konm la sidelec parèye mmé i fé pa mèm shoz ? Mé provi k’i arète kass la résponsabilité par boute. Nou la pa pèr lé z’ot, nou néna konfyanss noute bande prodiktèr, nou la konfyanss zot kapassité.
Mwin néna konfyanss dann bande rényoné, mé siouplé alon arète inpé avèk l’angré chimik, lo dézèrban, bande zinsèktissid indistriyèl épi alon fonssé. Nou lé pou arivé.
A bon antandèr salu.
Courrier des lecteurs
Mézami , néna par-la dë somenn in sèrtin prézidan zétazini la di dann in konféranss de press li lé dakor pou ashté bannzil chagos mé sa sé in (…)
In kozman pou la rout
La Réunion dans la mondialisation sans protection
La Réunion dans la mondialisation sans protection
Ouverture hier à Sainte-Suzanne
Au lieu de reproduire la France, les Réunionnais devraient s’inspirer de Madagascar
Retour sur le séminaire organisé par la Section PCR de Saint-Denis
Conséquence de la crise et de la pénurie de logements sociaux
Condoléances du Parti Communiste Réunionnais
Face aux difficultés de trésorerie à cause des retards de paiement
À la veille de la manifestation organisée par des élus devant la préfecture