Projection du film « Chagos-La Haye : l’odyssée d’un peuple »
1er août, parMardi 28 juillet 2026, j’ai participé à la projection du film de Selven Naïdu « Chagos-La Haye : l’odyssée d’un peuple ». Photo : le (…)
9 zanvié 2021, sanm

In moun la rakont amwin, in zour lo gran Charles (de Gaulle si zot i vé !) in pé dépoité pat lo lingratitide lo pèp franssé la di avèk son l’ède de kan : « Aou ! Alé gouvèrn in péi néna dé sankarant kalité fromaz. ». Li téi vé dir si mèm dsi fromaz zot i antann pa, ébin koman zot i pé akord azot dsi la politiképi dsi tout lo bann zafèr konliké d’la vi.
Toussa pou dir mwin lé pa san pour san dakor avèk li-dabor mwin la fibe dir aot kossa mi pans bann gran zom - pars mi aprésyé bien la variété si lé a mon porté. Par ébzanp mwin la lir dann la Martinik l’avé san kalité mang ! zot i trouv pa sa ékstra ? Pli for, i paré issi La Rényon néna san karant varyété mang ! arienk la dan néna dé koi bate in karé dann in ron. Zot i panss spa ?
Mé kan mi kalkil, mi di konbien kalité brède nou néna ? Mi sava pa di azot konbien pars mwin la pa trouv lo shif dsi mon lintèrnète. Sèl shoz mi pé di azot, i fo manz brède mé antansyon shak brède sé konm in médikaman : in bon frékassé brède i fé alé aou an boté la kaz madam Paul. Mé i paré i pé kontraye in pé out tranzite é fé lo kontrèr d’sak mi sort ékri. La pa lo mèm i fé sa ; anpliss i fé pal o mèm zéfé dsi toulmoun.. Donk sak i manz brède i fo li varyé. La varyété mi di azot néna ké sa k’lé bon. Domann pa mwin kèl, mi koné pa mé néna dsi marshé forin bann bon konéssèr. I fo alé domann azot.
Konbien kalité rasine-léguime nou néna ? In bon kantité biensir é la plipar lé bien bon. Pou kossa ? Ala in késtyon k’i rovien ankor. Mé lé sir si zot i vé pa tronpé, i fo la varyété ankor in kou. Konm Daniel Vabois i di : Toultan lari d’kanar, toultan kari d’kanar, in zour wi pé avoir anvi manz in ptit pintad ! Parèye manz pa ponm tèr toulézour, obli pa sonz-é néna plizyèr kalité-obliye pa kanbar-plizyèr kalité ossi - obli pa toutt rasine nout zansète l’amenn issi shé nou.
La vyann i pé an avoir plizyèr kalité. Poisson néna par milyé dan la mèr.alor ! Alor i fo bann shèrshèr i dovien in pé pliss bann trouvèr konmsa zot i fé lo travaye ni gingn pa fèr par nou-mèm.. Mé oila, pou ashté néna in sèl kalité larzan é néna in pé néna bonpé é in pé néna tré pé. Toulmoun na lo droi manzé ! alor koman i fé ? I fo bann prodiktèr i produi an lkantité, i vann lo pri k’i fo mé i fo sirtou in plan sèryé pou lite kont la mizèr pars sansa nout tout lé pa a égalité é sa lé pa bon.
Pou fini - pars mi sava pa kontinyé sa ziska la fin di mond - m’a site azot mon gran-mèr Berthe in madam mwin té i admir, mé biensir la fine pass lo mir l’ot koté. El téi di : Mon n’anfan, mi shèrch kékshoz pou manzé onzèr, kékshoz bon pou la boush, bon pou la santé épi bon pou lo port-moné, mé mi trouv pa.alor souvan défoi, mi oiyé aèl apré manz an marshan in krout do ri avèk dosik - èl l’avé bèss lé zarm dovan son problèm. Pétète zot ossi lé dann in ka konmsa. An touléka rotirn birn : néna ké la varyété k’i kont.
Mardi 28 juillet 2026, j’ai participé à la projection du film de Selven Naïdu « Chagos-La Haye : l’odyssée d’un peuple ». Photo : le (…)
In kozman pou la rout
Système à bout de souffle
Le Président de la Chambre de Commerce et d’Industrie de la Réunion prend acte de l’engagement de la Ministre des Outre-mer, relayé par la presse, (…)
À chaque annonce de fermeture de services publics, à chaque recul social, à chaque renoncement budgétaire, le même chiffre est brandi comme une (…)
Ce courrier fait suite à celui précédemment publié ayant comme titre : « Comment la conscience émerge-t-elle selon Antonio Damasio ? ». Je n’en (…)
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)
315 emplois supplémentaires en trois mois
Versement du reliquat de l’aide à la production de canne à sucre pour la campagne 2025-2026
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)