Canne à sucre : la mission du ministère de l’Agriculture face au bilan de la stratégie de Tereos
19 septembre, par10 ans après la suppression du quota et du prix garanti du sucre, grave crise de la filière
12 zanvié 2022, sanm

Mi pans konm moin zot lé pou l’otonomi alimantèr-lotosifizanss-si zot i vé. Toute fasson, mi panss pa koméla néna bonpé d’moune lé konte sa. Lé possib dann zot zidé néna inn-dé niyans, mé d’apré sak mi antann la plipar d’moun i viv La Rényon lé pou sa. Lé normal demoune lé pou sa, pars noute bande paran épi gran-paran, épi aryèr-aryèr lété tromatizé par lo mank manzé é i vé pi artonb dann in tablatir konmsa.
Antansyon, mi di pa toute demoun shé nou i sava dor la vant plin pars néna kante mèm sak lé an mank di motif di poikoi-larzan si zot i vé – tazantan dan lo moi. Mé sa i parvien par in mové politik inégalitère, in mové partaze bande rishèss é lé irjan vanj konte in n’afèr konmsa. Mé la pa pou sa ké nou lé pa pou lotonomi alimantère pars sa ii vé pa dire demoune sar an mank manzési noute péi i produi sak i fo pou kontante son popilassion. Toute fasson sa i anpèsh p nou fé noute rézèrv an tan vouli.
Néna térin pou lo plantaz, klima lé plito bon, la tèr lé plito rish é bann plantèr isi shé nou la kapassité k’i fo pou produi... Mèm sak lé pa plantèr i pé mète ali dan la parti par bann zardin partazé, zardin an vil, zardin an balkon, même in pti boute la kour. Arzoute èk sa in bon formassion, in bon lédikassion popilère dann lo plantaze épi in bon travaye dsi bande somanss. Epi kissa i anpèsh anou zoué la solidarité avèk noute bande voizin ! In min i lav l’ote : ala in bon prinsipe de vi.
Mé mi pé dir azot toutsuite, é la ùmwin lé pliské sir la pa toulmoune sar pa dakor san pour san avèk mwin mé oila : la sékirité alimantèr i pé pa zape bande prodiksyon la kalité. An kontrère lipé pouss la dsi ! Sa i pé pa anpèsh anou plante nopute kann é pa arienk pou fé d’sik… Mé pou lénèrzi galman, – kann lénèrji-pou sèrv konm baz lindistrializasyon nout péi-mi rodi, dann kann i pé tir plizyèr santène koprodui é sa sé in mine d’or pou nou. I anpèsh arpa nou fé not kafé bourbon pointi, nout thé blan, nout jèrniom la kalité, épi tizane, épi médikaman an siro sansa an zélil. Toussala lé konpatb avèk noute lotonomi alimantère.
Mé zami, ptète zot i panss mi rèv, mé sa la pa in rèv ditou : nou lé an kapassité pou fé sa é kan l’anvi, la kapassité, épi la néséssité i fé la rankont, nou lé paré pou alé an avan. Konm i di souvan, la vérité i avans dousman mé li fini par avansé.
10 ans après la suppression du quota et du prix garanti du sucre, grave crise de la filière
Mézami néna inn-dé zour mwin té apré rolir dann Témoignages lo kozman nout kamarad Elie la di dann park Laurent Vergès laba o por, l’ot samdi (…)
In kozman pou la rout
Relançons la marche vers l’autonomie énergétique
Emirates connecte 140 pays à Madagascar
Ressource en eau du 1er au 15 septembre, bulletin de l’Office de l’eau Réunion
Impact de la crise climatique mondiale dans notre pays
Projet de désindexation des pensions sur l’inflation
Forte houle : l’océan rappelle les limites du béton
2016-2026 : 10e anniversaire de la disparition de Paul Vergès.
Le monde a changé, et La Réunion ?
Le monde a changé, et La Réunion ?