
Chikungunya à La Réunion : 362 nouveaux cas en une semaine
18 févrierMenace persistante en pleine saison des pluies
10 octob 2024, sanm
Kan i koz avèk bann shagossien la soufèr la déportassion, la plipar d’tan i antan azot apré dir la fé kite anou noute paradi pou amenn anou dann in lanfèr. Poitan sé dann Maurice épi dann Sésèl ké l’amenn azot é Maurice épi Sésèl pou bonpé d’moune sé zistoman bann landroi paradizyak.
Lé vré na poin pli gayar landroi ké landroi ou lé né. Lé vré kan ou lé déporté wi pass oute tan a domandé kossa ou la fé pou k’i ariv aou in n’afèr konmsa pou sorte dann in landroi ou lé bien é pou rotrouv aou dann in landroi toute zafèr i manke aou — konm in pinission pou kékshoz ou la pa fé. Mé sirman la vi zot téi amenn laba lété pou kékshoz dann zot rogré k’i anfini pa.
Viv san problèm ? Sirésèrtin bonpé d’moune i doi rèv in vi konmsa é sé konmsa bann shagossien téi viv d’apré sak zot i rakonte ankor zordi, touléka pou sak lé ankor vivan… moinss katsan dsi a popré dé mil zot lété kan zot té blijé kite Shagos pou alé dann bann landroi zot téi koné mèm pa.
La plipar i di zot téi travaye lo matin pou kass koko, pou antrotien la plantyassioon, pou prépar bann konvoi pou lésportassion é laprémidi zot téi sava pou bingn dan la mèr, pou pèsh poisson, trape krab épi ossi done in kou d’èye dsi zot zardin é lo samdi lo tan séga tanbour téi ariv avèk zot mizik épi zot danss.
Kan in kouple téi form avèk osinonsa san maryaz — téi régilariz apré kan in foi tou lé sis moi lo prète téi i sorte Maurice pou vnir an mission Shagoss — lo kouple té i gingn an kado inn kour épi lo matèryèl pou fé la mézon.
I di zot téi travaye pa pou larzan. Zot l’avé poin larzan dann poss, sa lé vré konm pa pars la valèr zot travay lété la banke lil Maurice é sa téi done azot lo droi pran toute lo nésséssèr dann magazin la konpagni. Biensir lété pa la sossyété d’konsomassioon é sak zot té i trouv dann magazin lété, konm mwin la di, lo néssésèr é pa lo sipèrfli mé zot vi lété konmsa é toussa lété zot paradi pèrdu.
Bien antandi, la vi sé la vi, é l’avé touzour bann problèm mé san foi mwin difissil pou réglé ké sète la vi koméla, la vi zot la konète dann Maurice épi dann Sésèl mé sirtou san la déportassion zot noré zamé konète sak zot la konu : la mizèr, la fain, lo bidonvil, lo manke de soin. Arzoute ankor avèk sa bann pèrvèrsion in sossyété évolué.
Abonantandèr salu !
Justin
Menace persistante en pleine saison des pluies
Plus de 50 000 demandes
Mézami mi sorte lir dann in revu syantifik in lartik dsi troi produi in bonpé dmoune i manj é tazantan néna inn i arète dsi karo pars néna poizon (…)
Nouvelle gouvernance dans l’enseignement supérieur public à La Réunion
Haut conseil de la commande publique
Enquête sur le clientélisme et la discrimination envers les résidents non-français à Mayotte
L’Étang-Salé et Le Tampon sont les communes les plus touchées
Un travail essentiel pour les communistes : expliquer à la population les enjeux d’un monde qui change
Envoi de plus de 35000 lettres recommandées pour appliquer le principe de précaution
Zistwar Tikok, par Christian Fontaine… zistwar an kréol dann Témoignages -36-
Défense du Tambour Chagossien
Mézami, mi koné pa si zot i sava dsi Tik-tok mé si zot i sava i fodré zot i poz azot késtyon é si sé zot zanfan é zot pti zanfan mi souète zot i (…)