Face à la menace d’une crise globale à La Réunion, le silence inquiétant des élus réunionnais
28 juillet, parImpact de conflits lointains dans un pays insulaire dépendant de lointaines importations
21 out 2023, sanm

Mézami dopi in bon koupe de tan, partou, i antann parl la vi shèr é pou sa i fé la konparézon rante bann pri l’égzagone épi bann pri bann péi l’outre-mèr franssé é pou nou bann pri La Rényon.
9 % pli shèr ! Sa lé pa bonpé sa !
Sé l’Insee k’i fé so bann konparézon-la pars li néna demoune konpétan ladan. Mé kan wi antann parl lo pourssantaz la shèrté d’la vi issi la Rényon épi laba dann la franss sé arienk 9 %, mi jur azot wi poz aou késtyon dabor pars in pourssantaz finalman sa sé pa késhoz wi gingn apréssyé dann lo konkré épi 9 % sa lé pa vréman in shif k’i anparl aou pou vréman. Wi pé mèm dir 9 % sa la pa bokou é dir in n’afèr konmsa sa i kass pa lo kate pate in kanar.
Mé 37 % dsi lo manzé, 25 % dsi la kominikassion, 14 % dsi lé loizir
Mé lo pourssantaz sa i baz dsi in kantité produi k’i ansèrv pa toute la mèm shoz. Astèr si wi fé antanssyon déssèrtin produi wi komanss rofléshi. Alon pran troi légzanp : pou lo manzé la diféranss sé 37 % pli shèr issi ké laba, pou la kominikassion sé 25 % é pou bann loizir sé 14 % é fransh vérité mwin na poin toute zéléman pou bien apréssyé… Sa sé dé shoz demoune sirtou sak lé pov i anglouti in for bidzé ladan. Alor opliss zot lé shèr, opliss oute porte moné i vien plate-dizon opliss ou lé o flan.
Mé si ni di bann rényoné néna in nivo d’vi moiyin de moinss 27 % par rapor sète La franss
Alor in nivo d’vi sé lo pri bann produi ashté, an konparézon avèk in rovni. Si la vi lé pli shèr é sirtou dsi bann produi ou lé blijé mète in bidjé konssékan an fass é si lo rovni lé pli fèb mwin lé sir k’i fo fé in l’opérassion d’inn par rapor a l’ote pou nou ariv dann in sityassion d’okissité la poin arien a voir avèk bann péi déor : mi pé dir opliss wi ashté bann produi la anshèri, o moinss ou néna larzan, opliss ou lé o flan. Opliss ou lé oki !
Mé i fo galman ignor pa bann gran diférans rovni dan la sossyété
Astèr nou lé pi ditou dann in moiyène, dann in zénéralité, mé dann lo gran dékalaz rovni rante sak néna épi sak na poin lé fassil pou konprann dann kondission konmsa la vi demoune mizèr (17 % la popilassion) é demoune pov (pliss 40 % noute popilassion) ni oi la difikilté i amass dann in pol — lo pol d’anba —, é la fassilité, lo bien-être i amass l’ote pol — lo pol d’an-o -… La pa sa l’égalité nou la domandé. La pa sa lo modèl sossyété k’i konvien anou, é fransh vérité si nou lé révolté la pa san rézon é i sèrv pa arien d’noiye lo poisson.
A bon antandèr, salu !
Justin
Impact de conflits lointains dans un pays insulaire dépendant de lointaines importations
Mézami fitintan, kan nou la romark la départmantalizassion téi pé pa done anou la Rényon ké nou téi vé, mi rapèl bien nou lété nonbré pou diskite (…)
In kozman pou la rout
L’agenda 2030 à La Réunion : le bilan interdit (2/5)
Nouvelles orientations budgétaires de l’Union européenne
Accélération de la crise du système néocolonial
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)
315 emplois supplémentaires en trois mois
Versement du reliquat de l’aide à la production de canne à sucre pour la campagne 2025-2026
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)