La zénérozité solon La franss : la prèv par Mayotte

13 zanvié, sanm Justin

Mézami issi la Rényon nou la konète in vré plan anti bidonvil avèk kassaz de kaz mé la plipar d’tan in rolojman pou bann moune téi viv dann kan in pé partou La Rényon. Mi di pa sak la fé lé pa kritikab mé antouléka pou in kantité d’moune lété in progré sossyal dann la plipar bann komine nout péi… Zordi lo problèm lé pa réglé pars néna a dir é a rodir dsi lo rolojman bann famiye issi La Rényon mé ni pé dir la lite anti-bidonvil la plito bien marshé dann tan.

Mi panss nou va anparl bann problèm la konstrukssion épi lo rolojman konvnab noute bann konpatriyot, mé ni pé dir sé arien par rapor Mayotte. Ni rapèl koman lo préfé l’avé anparl lo dékazaz bann bidonvil dann Mayotte avan lo siklone chido mé ni koné bien sak la éspass avèk lo siklone avèk la déstrikssion trant-sink mil banga mé ni antan dann télé Mayotte koman lo dékasaz la spassé é koman li éspass ankor zordi.

Avèk bann nouvèl loi, la préféktir i pé détrui bann banga mé san prévoir bann lojman pou mète bann dékazé dann in lojman sossyal… Mi sorte lir bann zotorité dann kouran moi d’oktob 2025 la détrui i kan pa tro loin la vil Mamoudzou in landroi l’avé bonpé dmoune téi domann lo droi d’azil : l’avé sissan-sinkante famiye mé lé pa prévi fèr sissan sinkante kaz.

Dann in ote bidonvil néna ui san famiye mé lé pa paré pou konstruir ui san lojman pars i koné pa konbien famiye lé vréman rézidan dann Mayotte.. Kossa i éspass d’apré zot ? Lé sinp : bann famiye zété dann shomin i rofé zot bidonvil an atandan pli tar i rokonstrui la kaz pou zot inn foi zot dossyé domandèr d’azil sar aksépté.

Fitintan mwin la lir képar La franss lété lo péi bann droi de l’om. Mwin la lir galman La franss i lèss pa d’moune tonbé é lé paré pou done demoune la kaz pou rèss dedan avèk in bon lédikassion pou bann marmaye

La zénérozité a la franssèz i paré sé sa. A bon antandèr salu !

Justin

Nb Mi domann azot pa obliye laba dann Mayotte néna trois an sinkante amontrèr san salèr normal é i viv avèk in l’avanss an atandan ki mète in bon sirkui d’pèyman an plass mé in pé i di la pa domin la vèye. In pé i di galman sé La Rényon k’i doi prann la sharj lo pèyman bann demoune-la. Dir èk fèr lé pa lo mèm zafèr.

PadportIle de Mayotte

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 82e année


+ Lus