Un triple anniversaire de portée mondiale
18 juillet, par4 septembre 1996, 4 novembre 2016 et 12 novembre 2016
31 octob 2025, sanm

Mézami, dann in viktoir, wi pé ète modèst — sansa fé lo modèst — mé mi diré lé pa obligatoir… wi pé kriye a tue-tète ou la gagné si ou la gagné pou vréman. Antansion mézami mwin lé pa apré koz foutbal, mé mwin l’apré koz kiltir é myé mwin l’apré koz la lang kréol La Rényon.
Pou kossa mi di sa ?
Pé s’fèr sak mi di i ansèrv arien sirtou kan wi antann d’apré bann sondaz néna pliss katrovin pour san, prèss katrovin dis pour san lopinion piblik La Rényon i panss lang kréol La Rényon sa lé inportan é pou nout kiltir, pou nout lékol, pou nout rouvèrtir léspri, épi nout formassion.
Mé lé vré ké la pa toultan été konmsa. Fitintan tout laparèye assimilatèr té dréssé konm kok pou anpèsh nout kréol avanssé. Téi di : i fo pa bann madam an voi d’famiye i koz kréol pars zot zanfan nora in mové l’avnir. Néna in viss-réktèr ziska la anvoye in note pou anpèsh marmaye lékol koz kréol dann lo bann klass, konm dan la cour… Dann in télé ofissyèl l’avé fitintan kat kador la lang franssèz téi antour in militan la lang kréol pou anpèsh ali dévlope son kozé é son panssé pou mète la lang kréol anlèr.
zordi ankor néna bann jenn lé anpèshé d’pass in léprèv kréol dann bak é sa néna pwin si lontan k’sa mèm ké la jenn fiye lété pri dann train-la sé sète la gingn in konkour diskour an kréol La Rényon.. néna dé zané par-la.
Lé vré kan i di zordi néna troi amontrèr-èz lé agrézé dann kréol, in trantène amontrèr néna kapès épi par-la kat san profèssèr lé kalifyé pou amont kréol..pétète i pé dir la pi bézwin lité, la pi bézwin sélèb la viktoir kan la viktoir lé la ? Mi duré kan mèm k’i fo sélèb la viktoir kansréti pou alé pli lwin dann shomin in vré politik la lang matèrnèl La Rényon… D’ot va dir i fo ni ariv trap lo bilinguism é sé pou sa ké ni doi sélébré.
A bon antandèr salu !
Justin
4 septembre 1996, 4 novembre 2016 et 12 novembre 2016
Mézami na pwin lontan mwin té apré rogard bann nouvèl lafrik… La politik biensir, la pé, la guèr, lékonomi é mwin la antann in konvèrssassion rant (…)
Démographie, mondialisation de l‘économie et innovation technologique
Investissement de 424000 euros en partenariat avec les fonds européens gérés par la Région Réunion
Réunion en Inde des ministres du Travail et de l’Emploi des pays du BRICS
Les entreprises recherchent-elles avant tout des spécialistes de l’IA ?
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Création du Port Sec III
Qui peut prétendre à une antériorité à La Réunion ?
Relance du projet ferroviaire
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)