Landroi delo lé abityé passé, alon pa ète étoné si li désside arpran son passaz

31 zanvié 2024, sanm Justin

Mi rapèl in zour dann in grann vil La Rényon lété apré fé in lissé é par azar mwin la koz avèk in moune i abite dann l’androi dopi in kantité d’zané é avan li son bann paran la abite la galman. Son traka lété ké pou fé lo lissé dann bone kondission bien modèrn, in pé la mazine téi falé détourn sète ravine po fé koul azot dann in sèl.

Pou kossa lo gramoune té trakassé ? Pars d’apré li, landroi delo lé abityé passé, in zour osinonsa in n’ote li va désside ropran son li é zour-la lo traka lé riskab d’ète gran pou bann pouvoir piblik. Pou demoune ossi an zénéral pars wi pé kroir ou lé an sékirité mélé possibzot lé pa vréman. i gingn pa lité konte la fors dolo.

Sirtou kan la plui i désside tonb an lavalass avèk an dé zour la kantité la plui i tonb dabitide dann in moi, défoi pliss. Si ni désside, apré la sézon la plui, alé rogarde dsi la karte konbien la plui la tonbé mwin lé sirésèrtin nou sar étoné. Pars la plui sa sé in n’afèr i ékoute pa nou, i fé pa sak ni vé, mé li fé plito sak li vé é kan li fé sak li vé, li détrui toute sak la désside bar son shomin avèk kék baraz initil.

Li sava avèk bann shomin d’propriété, li sava avèk bann radyé, li trape in kantité lo rosh pou li alé ansanm, loto dsi la route la pa son traka li sava avèk. A zizé anpliss kan la siprime la tèr natirèl épi ranplass ali par in sol artifissyèl, la tèr i boir pi d’lo, é lo li i déborde partou oussa li pé débordé.

Mé zot va dir amwin bann zékspèr i koné zot sa ! Zot i koné La Rényon sé in péi la plui avèk i paré anpliss inn-dé rokor di monde... Mé zot i koné l’om lé orguéyé, li panss li va donte la natir alé oir la natir néna son gou d’sèl é li néna assé pou kapote toute bann pti baraz arifissyèl la mète dsi son passaz. Arzoute èk sa kan lo klima lé déréglé pliss-an-pliss. Konm noute toute i koné mé ni tienbo pi konte.

A bon antandèr, salu.

Justin

PadportCyclones et ouragans

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus