Crise de l’eau : alerte générale à La Réunion
6 août, par180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
Vantredi trèz moi d’jin !
16 zwin 2008, sanm

Dann in n’ané, nana dé zour k’i kont akoz zot lé inportan, akoz i éspas déssèrtin z’afèr lé valab, lé mèm tro valab. Dann lané nana déssèrtin zour i lès pa la tras, akoz i éspas pa in n’afèr valab. Sa lé vré pou bann pèp, konm pou in moun pèrsonèl...Touléka, la pa vantredi trèz moi d’jin, sé in zour k’i kont pa, in zour banal, in zour mol. Sé mèm lo kontrèr.
Pou nou, dann loséan indien la pa in zour insigifian, la pa in zour mol. Akoz ? Akoz bann péi la C.O.I, la déside mète ansanm pou prépar lavnir épi la parl déssèrtin z’afèr i garanti nout lavnir : lénèrzi dirab, lo dévlopman dirab épi la sékirité alimantèr. Azout èk sa tout lo bann péi la désid, pou inméyèr lavnir,travay ansanm, koz parèy pou bann késtion lé kapital pou nout tout.
Alors bann lintéréssan, sak téi kritik pou kritiké,sak lé pli intélizan k’lé z’ot, lo bann i pans lé rénioné i pé pa anvoir bon z’idé, mi mazine z’ot figir l’asiz. Mé la pa sa ki kont ! Kont pa déssi zot pou fé z’ot miarkilpa (mea-culpa ?). Sak lé inportan sé sak moin la di an-o la, lo mète-ansanmpou prépar lavnir. Si sak mi pans lé vré, nou va niabou dir : « nana in tan avan lo trèz moi d’jin épi in tan apré lo trèz moi-d’jin »
Pou l’Erop ossi la pa in zour rodinèr akoz l’Irlande la niabou pass in klé malgash dann kolé lo trété éropéin, la pass sa kal, la vir sa ki-déssi tète. Sa galman la éspas lo trèz moi d’jin lané 2008. Lété in vantredi !
Justin
180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
Mézami, néna inn-dé zour in bone surpriz téi atann bann zékoutèr la promyèr radio nout péi. Apré shak zoinal parlé, la fé la météo… konm dabitid (…)
In kozman pou la rout
Réaliser en dix ans des progrès qui auraient nécessité un siècle
L’île-fracture : l’aménagement en question (3/5)
Alerte lancée par le Programme alimentaire mondial
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)
Impact de conflits lointains dans un pays insulaire dépendant de lointaines importations
Combattre les causes du chômage de masse
Alliance entre Paris et Tereos pour exploiter au maximum les planteurs en recourant à l’argent public pour acheter la paix sociale ?
Derrière les fuites dans les réseaux, des choix politiques
Accélération de la crise du système néocolonial