
La vérité lé tétu ! i pé pa tourn ali lo do kontinyèlman !
4 juillet, parMézami, mon bann dalon, si in zour in listorien i désside rakonte anou bien konm k’i fo listoir La Rényon, mwin lé sirésèrtin li va parl anou (…)
27 novanm 2014, sanm
Mi sort koz èk in kouzinn a mwin. Boudikont, san fé éksopré, nou la bit si lin a lot lèr la. In kouzinn prosh, ké néna kéktan nou la pa vi a nou, shakinn i rèt son koté vik nou lé lwin, inn dan lo nor lot dan lo sid, pa fasil awar gran frékantasyon kan lé lwin konm sa. Donkalor pou lo kou, nou la pran in pé lo tan pou kozé, in pé d’tout. Si nout famy, si zafèr lontan, si nout manièr d’viv, si nout viv ansanm osi é la d’si lavé pou kozé. Li di a mwin zordi lé pi konm lontan. A zisto rézon, zordi tout lé pli mélanzé. Rogard a ou ou minm, pa bozwin alé lwin, dan nout famy minm, néna tout kalité d’moun. Ousasa lontan moun nwar èk moun blan té pé may ansanm ? Té défandi, parl pa. Rapèl a ou, navé bal nwar, navé bal blan, shakinn son shakinn, tanzaot inn dé té shap lo may, mé plipar di tan té rant pa, té konm sa mélérozman.
A mwin minm, mwin la pa tro koni tan la mé i prétan la ékzisté pou vréman. Bann vié i di. Zordi nout viv ansanm i ral domoun parl pa koman. Néna kan i ariv isi, kan i wa a nou, lo zié i rèt karkiyé dovan. Odrémié zordi pou sa, i rogard pi la koulèr d’mou. Antronou, kiswa blan, kiswa nwar, kiswa dot ankor, zordi tout i mélanz. Blan èk nwar, bann déor èk sak lé anndan, bann la bon o èk bann la bon ba.I prétan tousala i fé in bon métisaz é sé sa i ral domoun lo plis. Néna i di sé nout mark dé fabrik, i prétan riynk nou lé konm sa, na pwin dot. Néna lontan ni métiss, pa dopi yèr, sanm pou mwin dopi lo tan la komans pèp nout péi, dopi pli d’trwa san sinkant an.
O débi pétèt la fé san konprann, paské, pa tout té korèk promié débi, ni rovyin pa d’si, noré bokou d’shoz a rodir odrémié tourn la paz, promi, ni rovyindra pa d’si. Konm koué souvan-dé-fwa in mal i pé fé in byin firamézir. Kan mi diskit èk domoun si nout métisaz, kiswa moun isi ousinonsa moun déor, i s’pouré néna inn ou dé pou trouv a rodir la d’si, mé an tou lé ka, tout lé apopré dakor pou di, lé a nou, lé inik, in shanss pou nou !
Mézami, mon bann dalon, si in zour in listorien i désside rakonte anou bien konm k’i fo listoir La Rényon, mwin lé sirésèrtin li va parl anou (…)
Au 1er juin, les chiffres du ministère de la Justice ont établi à 84 447 personnes détenues pour 62 566 places. La surpopulation carcérale (…)
Vingt ans après la loi Handicap et au terme de six mois de mission, les rapporteurs Audrey Bélim, (Socialiste, Écologiste et Républicain – La (…)
L’État poursuit les versements d’indemnisations des aides en faveurs des exploitations agricoles sinistrées par le cyclone Garance et la (…)
Pierre Moscovici, président de la Cour des comptes a assuré que “ceux qui peuvent plus doivent contribuer davantage”, car “nos finances publiques (…)
Les discussions sur l’avenir institutionnel de la Nouvelle-Calédonie, menées sous l’égide du président, sont entrées dans le vif du sujet, le 3 (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
La Réunion fait partie des régions françaises les plus touchées par les conséquences sanitaires, sociales et judiciaires de la consommation (…)
Sur proposition de Gérard COTELLON, directeur général de l’ARS La Réunion, Patrice LATRON, préfet de La Réunion, a décidé le retour au niveau 2 du (…)
1993- La disparition de Lucet Langenier. Elle a été brutale, prématurée et a frappé douloureusement non seulement sa famille mais aussi ses (…)
C’est dans une ambiance chaleureuse avec un état d’esprit fraternel que les délégués de la Section PCR de Sainte-Suzanne se sont réunis en (…)
La section PCR du Port apprend avec une profonde tristesse le décès de Nadia PAYET, ancienne déléguée syndicale CGTR. Militante engagée et (…)