Lé a nou, lé inik, in shanss pou nou !

27 novanm 2014, sanm Justin

Mi sort koz èk in kouzinn a mwin. Boudikont, san fé éksopré, nou la bit si lin a lot lèr la. In kouzinn prosh, ké néna kéktan nou la pa vi a nou, shakinn i rèt son koté vik nou lé lwin, inn dan lo nor lot dan lo sid, pa fasil awar gran frékantasyon kan lé lwin konm sa. Donkalor pou lo kou, nou la pran in pé lo tan pou kozé, in pé d’tout. Si nout famy, si zafèr lontan, si nout manièr d’viv, si nout viv ansanm osi é la d’si lavé pou kozé. Li di a mwin zordi lé pi konm lontan. A zisto rézon, zordi tout lé pli mélanzé. Rogard a ou ou minm, pa bozwin alé lwin, dan nout famy minm, néna tout kalité d’moun. Ousasa lontan moun nwar èk moun blan té pé may ansanm ? Té défandi, parl pa. Rapèl a ou, navé bal nwar, navé bal blan, shakinn son shakinn, tanzaot inn dé té shap lo may, mé plipar di tan té rant pa, té konm sa mélérozman.

A mwin minm, mwin la pa tro koni tan la mé i prétan la ékzisté pou vréman. Bann vié i di. Zordi nout viv ansanm i ral domoun parl pa koman. Néna kan i ariv isi, kan i wa a nou, lo zié i rèt karkiyé dovan. Odrémié zordi pou sa, i rogard pi la koulèr d’mou. Antronou, kiswa blan, kiswa nwar, kiswa dot ankor, zordi tout i mélanz. Blan èk nwar, bann déor èk sak lé anndan, bann la bon o èk bann la bon ba.I prétan tousala i fé in bon métisaz é sé sa i ral domoun lo plis. Néna i di sé nout mark dé fabrik, i prétan riynk nou lé konm sa, na pwin dot. Néna lontan ni métiss, pa dopi yèr, sanm pou mwin dopi lo tan la komans pèp nout péi, dopi pli d’trwa san sinkant an.

O débi pétèt la fé san konprann, paské, pa tout té korèk promié débi, ni rovyin pa d’si, noré bokou d’shoz a rodir odrémié tourn la paz, promi, ni rovyindra pa d’si. Konm koué souvan-dé-fwa in mal i pé fé in byin firamézir. Kan mi diskit èk domoun si nout métisaz, kiswa moun isi ousinonsa moun déor, i s’pouré néna inn ou dé pou trouv a rodir la d’si, mé an tou lé ka, tout lé apopré dakor pou di, lé a nou, lé inik, in shanss pou nou !

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus