
Turbulence à la Mairie de Saint-André
5 juillet, parAprès les coupures d’eau mémorables sur fond de polémique, le conflit Mairie de Saint-André-Cirest qui perdure, les plaintes à répétition, les (…)
17 févrié 2014, sanm
Akoz lé shoz lé pa pli sinp ké zot i lé ? Pars, pétète, konm in pé i di, lé konpliké pou fèr sinp. Sa lé vré dann in pé tout zafèr konm par égzanp dann la vi an parmi. Nana touzour in grin la sab pou anpèsh in mékanik bien roul ron. Pou kosa sa ? La natir imène... i pé sfèr. Pars i prévoi pa asé ?...pé sfèr sirtou si i anvoy konm l’arivé. In mank lorganizasyon ?.. sa lé vré galman. in mank la foi dann bann bon prinsip ? Sa lé vré osi. L’administrasyon la plipar d’tan sé lo roiyom la konplikasion.
Pou l’administrasyon fransèz, sa lé vré é pa arienk zordi. Si ni romont lo tan ziska promyé révolisyon fransèz l’ané 1789, La Frans lété divizé in fason konpliké vèy pa koman. L’avé bann provins avèk shakinn son gouvèrnèr. L’avé bann zénéralité gran konm in provins mé téi korèsponn pa bien é l’avé in l’intandan pou komann ali. L’avé bann rézyon militèr. L’avé osi bann zévéshé. Tout sa té i korésponn pa bien inn avèk l’ot késtyonn zéografi, késtyonn popilasyon, késtyonn lékonomi, épi késtyonn sosyété. Zot i pé poz azot la késtyonn savoir pou kosa té konpliké konmsa… Ébin, sanm pou moin, té in manyèr divizé pou bann roi gard zot pouvoir... Divizé pou régné !
Mi oi déza in pé apré di : "Justin la pèrd la boul ! Pou kosa li l’apré fé so sharivari ?" Figuir azot, moin la pa pèrd la tète, moin la pa pèrd lo sid ni lo nor, pars mi ariv ankor dsi la sityasion La Rényon. Avèk tout son konplikasyon zot i pans bann rényoné i artrouv azot fasilman ? Moin lé pa sir avèk lo trikmardaz de komine, de kominoté d’komine, do konsèy zénéral, do konsèy réjyonal, l’éta lokalék son préfé lo météor ki ariv, ki sava, épi ki disparé pou alé lèv in n’ot koté. Dizon in pouvoir an konféti ! Dan sèt afèr, kisa i koz pou La Rényon ? in pé toulmoun, donk pèrsone. Donk na poin in vré pouvoir rényoné dann so tapi mandyan. Lé konpliké d’fèr sinp, poitan lé si tèlman nésésèr…
Justin
Après les coupures d’eau mémorables sur fond de polémique, le conflit Mairie de Saint-André-Cirest qui perdure, les plaintes à répétition, les (…)
Le CIOM « national » aura bien lieu le 10 juillet au Ministère des Outre-mer, en présence du Premier ministre, François Bayrou et du ministre de (…)
Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)
En avril 2025, la ministre malgache des Affaires étrangères, Rasata Rafaravavitafika a déclaré que "la position de Madagascar concernant la (…)
L’ancien chef de la diplomatie européenne a déclara qu’« en un mois, 550 Palestiniens affamés ont été tués par des mercenaires américains ». Une (…)
Après l’opération militaire d’Israël « Rising Lion » (« Lion dressé ») contre l’Iran dans la nuit du jeudi 12 au vendredi 13 juin 2025, et celle (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
La Réunion fait partie des régions françaises les plus touchées par les conséquences sanitaires, sociales et judiciaires de la consommation (…)
1993- La disparition de Lucet Langenier. Elle a été brutale, prématurée et a frappé douloureusement non seulement sa famille mais aussi ses (…)
Sur proposition de Gérard COTELLON, directeur général de l’ARS La Réunion, Patrice LATRON, préfet de La Réunion, a décidé le retour au niveau 2 du (…)
C’est dans une ambiance chaleureuse avec un état d’esprit fraternel que les délégués de la Section PCR de Sainte-Suzanne se sont réunis en (…)
La section PCR du Port apprend avec une profonde tristesse le décès de Nadia PAYET, ancienne déléguée syndicale CGTR. Militante engagée et (…)
Bann modékri andann forom
17 févrié 2014, 15:33, sanm nicaise
la Rénion, in tit péi, okilé, okilé okilé lé, na tout sort , tout sort kalités ; maloya arrive à toué, okilé okilé okilé lé etc.......................Rèsement kan nou danse
maloya, nou kalkil pas komen mèt le pied, la tête, le corps, nou danse ek not kèr, çà même un naffair simp, et ke lé petêt compliqué po certains kar zot
pas vécu ; allez dit patout.