Lé pa onté, mète son pyé dan lo pa in jéan rényoné

24 séptanm 2009, sanm Justin

Matante zélida la ékrir Justin :

Mon shèr nové, mon spès monstré,
Dépi in sèrtin koup de tan moin l’apré pist aou, pou ésèy konète oute manyèr pansé, sansa pou sèy kalkil ziska kèl poin out léspri la fine polyé avèk bann z’idé lé pa vré. Ala k’na poin lontan, dann in pti morso la kouyonade ou i ékri. Ala k’an parlan La Rényon, ou i ékri "mon pti patri". Ou lé pa jéné, ékrir in n’afèr konmsa ? Poitan, ou i koné byin nout sèl patri sé la Frans, la mértropol konm in pé i di... Mi domann amoin ziska, si ou lé pa in pé éstrévagué... touléka out léspri la fine polyé avèk bann z’idé konmsa. Lé pa for pou ou, touléka !

Justin la fé aèl pou répons :

Mon vyé matante k’i koz touzour la boush rouvèr, m’a réponn aou pars moin lé klèr avèk moin-mèm, sa i jène pa moin ditou. La Frans, mon patri, sa la poin pou ézité. Mé La Rényon, i tonm ossi mon pti patri. Ou i konpran, sa sé pa in n’afèr moin l’a invanté. In gran rényoné té i koz konmsa ossi : li té i apèl Robinet de La Serve*... Kan zanglé la débark Sin-Pol, li la angazé pou fé la guèr kont bann z’anglé. Kan li té an Frans, li la parti fé la guèr kont bann z’armé lavé atak la Frans. Mi oi pa kèl onte mi pé an avoir, si mi mète mon pyé dann lo pa in jéan rényoné konm sa !

 Justin 

* Robinet de La Serve, dit l’énergumène créole (1792-1842) in dirizan bann fran-kréol.


Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus