Lé pi posib, zordi, anvoy kom l’a rivé !

24 novanm 2014, sanm Justin

Na poin lontan moin la parti rann vizit in plantsyon la vaniy. In kékshoz bien roganizé pou fé in bon vaniy bann gous bien long épi bien droite. Mé na in n’ot afèr la intérès amoin sé sak lo ga téi apèl la roshèrch pou fé plizyèr kalité la vaniy konm par égzanp pou la patisri, konm ankor la kuizine, bon parfin, épi tout sort l’itilité.

Sa la rapèl amoin bann roshèrch dsi kann pou fé bann varyété na plis lo ji, sansa plis lo fib, sansa ankor tout sort varyété dann in bit bien avizé. Sa la rapèl amoin galman lo kafé bourbon pointi avèk tout son protokol pou gingn in kafé i korésponn son kayé dé sharj..inn an parmi lo pli shèr kafé nana dsi la tèr…

Mi pans, zot i trouv moin l’apré di arienk la kouyonad ? Poitan tout demoun i koné la roshèrch i joué in gran rol dann la fabrikasyon bann produi l’agrikiltir sirtou si ou vé trap in bon rézilta. Oplis i sava, oplis i fo kalkilé, oplis i fo réflèshi, fé travay dann laboratoir kansréti pou in bon séléksyon bann zéspès, kansréti pou adapt in produi pou trap in bit konm moin la di an o la. Akoz pa in bon l’adaptasyon l’éshofman klimatik ?

Sé pou sa, sanm pou moin, konm moin la di l’ot zour-la, i fo fé travay son matyèr griz dann sak i apèl la roshèrch dévlopman. Ni pé di tout suit, koméla, i pé pi anvoy lé shoz konm l’arivé. Dopi lo débi ziska la finisyon, mèm avan lo débi é apré la finisyon la roshèrch lé obligatoir, lé pa posib anvoy konm l’arivé.

In kozman pou la rout : « Akoz ? Akoz margoz lé amèr é lo grin lé dou ! »

Souvan dé foi marmay i poz késtyon, i domann touzour « Akoz ? ». i vé trouv lo bout dann in n’afèr. L’èr-la gramoun i réponn pa, é si i insis mèm, i fini par réponn « akoz margoz lé amèr, lo grin lé dou, la rasine lé plate ». Sa i vé dir i fo fèrm out také, mète out kiryozité dsou out shapo. Anfin, in fason pou dir ”zut !”… Fé travay in pé zot koko, fé bouy in pé zot matyèr griz, moin lé sir zot va trouv do koi dékor nout kozman zordi.
Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus