Paul Vergès : Penseur et homme d’action
1er septembre, parPaul Vergès : 2016-2026
16 mé, sanm

Mé zami zot i koné mwin lé pour lotonomi alimantèr é tout pti pa dann sans-la i intérèss amwin pars sé in pa an avan pou mon péi.sé akmi di dann mon kèr shak foi mi trouv in tik-tak i pèrmète anou avanss la késtyon d’nout otonomi alimantèr.
Sak mi sava rakonte azot zordi lé pa in n’afèr nouvo pou vréman mé ni pé dir la prèv shé nou ossi so lidé d’in souvrènté alimantèr i fé son shomin é sak mi di azot la spass mardi passé dann la foir Brapanon.
Zour-la é zour-la solman l’avé in séanss pou fèr goute demoune in kalité d’pain avèk ravaz. Dabor néna la farine l’Irat la fé avèk manyok, patate épi banane. Aprésa néna la kuisson é in partaz pti morso pou fé goute sa bann moune lété zour-la dann la foir.
Mwin la vi dann télé la réakssion dmoune pou dir zot i yèm sa é zot lé paré pou manz sa kan la prodikssion va komanssé… Pa koméla biensir pars l afarine lé ankor shèr mé dann in fitir lé pa tro loin. Kanstréti avèk la bétiz bann grn péi lo transpor par bato sansa par avion lé riskab tonb an pane
A ! Biensi sé kékshoz i égziss déza dopi plizyèr z’ané kan dann sèrtin péi gouvèrnman la désside ranplass la farine do blé avèk la poude patate, magnok, banane épi d’ot séréal ké lo blé, anfin de koi fabrik in produi péi avèk bann prodikssion péi.
Zot va dir amwin kossa sa i ansèrv ?
Mon réponss sé doplizanpli kréol i manz de pain kan an altèrnanss avèk dori kan zot lé in pé préssé par lo tan. Anplisské sa mi poi sa dann in valorizassion nout bann produi péi an ranplassman la farine do blé..I n’ot réponss pou fèr fass la guèr in pé partou épi lobligassion nou lé d’dan pou done la valèr nout bann prodikssion.
Nou lé an plin dann la préparassion la souvrènté alimantèr-si zot i vé lotonomi alimantèr — avèk bann linvanssion konm sète mwin la anparl zordi.
A bon antandèr salu !
Justin
Paul Vergès : 2016-2026
Mézami mi rapèl lo tan demoune dsu la tèr l’avé pèr la guèr nikléèr i pète avèk la déstrikssion konplète bann sivilizassion. Pars dann tan-la (…)
In kozman pou la rout
Conséquence du sabotage depuis 2010 du plan d’autonomie énergétique de La Réunion
Réchauffement des océans
La casse sociale continue
180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
À La Réunion l’école est obligatoire et doit être gratuite
Recrutement de travailleurs des pays voisins pour couper la canne pendant plusieurs mois
Protection bénéficiant à un pilier du néocolonialisme français à La Réunion
Une catastrophe se prépare dans l’indifférence
Rapport de l’Inspection générale des finances