Paul Vergès : 2016-2026
4 septembre, parLe 5 septembre, rendez-vous au Parc Boisé du Port
28 février 2025, par

Mézami, mi ansouvien, néna kék zané kan téi komanss anparl lo dérègloman klimatik, mwin la antann in ga — in savan si mi tronpe pa ! — apré dir dann noute demin, nora mwinss météores mé zot lé riskab d’ète pli for. Biensir mwin té i kroi pars mwin téi panss lo savan l’avé bien prann an konsidérasion toute lo bann paramète.
La sazèss, par l’fète, téi komann amwin la prudanss dann mon kroiyanss : é si téi tienbo pa konte toute lo bann paramète konm la tanpératir dolo la mèr, osinonsa bann gran kouran la mèr épi d’ote faktèr ankor… astèr mi domann si lo bann zéléman la statistik lé sifizan pou tir in loi zénéral.
Pars la sézon siklone lé ankor lwin pou finir é arienk zordi zoinal Témoignaz la anparl anou — son bann léktèr — kate for siklone é toute lé éné dann in landroi zéografik lé pa abityèl. Pars zot i sorte pa dann l’èst loséan indien mé dann louèst é pli sirman dann kanal Mozambik épi dsi la kote Madégaskar.
Mwin lé sir bann météoroloziss néna dé shoz a dir la dsi é pétète inn-dé loi pou tir d’sète afèr-la, sof si i di la pèryode lé tro kourte pou tir in règloman zénéral osinonsa la natir lé tro dérouté par rapor son bann lansègnman dopi dé zané é dé zané… Néna dé foi wi tir in lésson zénéral d’in afèr lé solman sirkontanssyèl. Zot i rapèl Chido lo siklone la pass dsi Mayotte ? Bin bann zansien dann Mayotte téi di na pwin siklone shé zot — sak téi vien avan sète la pass lo l’ané 1934 donk dopi prèss in syèk talèr.
Mézami, mi sava pa pli loin dann mon rézoneman, mé ziss pou dir azot, d’apré mwin la natir la fine ète si tèlman maltrété ké lé nésséssèr étidyé son manyèr fonkssioné osinonsa lé nésséssèr arète maltrète la natir pou bien rotrouv son manyèr fonkssyoné. La natir la bézwin rotrouv son lozik de fonkssyoneman ?
A bon antrandèr salu !
Justin
Le 5 septembre, rendez-vous au Parc Boisé du Port
In kozman pou la rout
Le monde a changé, et La Réunion ?
Bilan climatique de Météo France
Confédération nationale du logement
Le monde a changé
180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
Recrutement de travailleurs des pays voisins pour couper la canne pendant plusieurs mois
Protection bénéficiant à un pilier du néocolonialisme français à La Réunion
Une catastrophe se prépare dans l’indifférence
Rapport de l’Inspection générale des finances
IBL-Caillé : l’alliance du géant mauricien et du nain réunionnais ?