Lé responsab mé lé pa koupab !

18 zwin 2015, sanm Justin

Fransh vérité, i arash lo kèr war bann migran sobat konm sa si lo bor somin. Sétaki i vanj son manièr, néna sak i kour si bor la mèr pou sov son kor, néna sak i afront la polis ziskatan i trinn a zot a tèr minm, bann madam èk ti zanfan i plèr. Tanzantan néna moun osi lé la pou èd a zot, i èd konm i pé sanm pou mwin, sétaki i fé pou lo mié, i aminn do lé, do lo, in koko d’pin. Sanm pou mwin banna lé dann in ki-d’sak èk sa, i gingn pa rokilé i pé pi avansé. Zot i artourn a zot kont lorop, i domann lorop trouv in solisyon pou zot vik pou zot sé lorop lo résponsab.

Koman tousala lé arivé é kisa lé responsab pou vréman ? I prétan néna o mwin kat-sink kalité migran, néna bann migran la guèr, bann migran i sort dann péi néna la guèr, i kont pi konbyin néna. Pou zot ayèr lé pli méyèr. Aprésa, néna sak i apèl bann migran ékonomik, domoun i trouv pa travay dan zot péi, i sar rod lo soso ayèr. Néna aprésa bann migran pérsékité, bann moun lé pa dakor èk lo rézimm an plass dan zot péi, zot i dénons donkalor boudikont zot lé viktim la réprésyon aprésa. Néna osi bann moun lé viktim lo boulversman klimatik, la séshrèss, linondasyon. Néna dot ankor.

Pétèt zot na rézon kan i di sé lorop lo responsab ? Sé pousa zordi, i domann lorop in pé réparasyon. La guèr partou, an Lybi, lirak, lafganistan tousala. Kisa la fou d’fé partou ? Si na pwin travay dan désertin péi, si na pwin pou manzé, kisa la pa prévi, kansréti èd in pé banna sir plass ? Si la planèt i rézof èk tout son konsékans eské sa la ariv konm sa, sontousèl ? Konm i di, néna sak i fé sofé, néna sak i sibi. Souvan-dé-fwa lé pa lo minm. Mi antann in pé i di“lé responsab, mé lé pa koupab“ !

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus